Uprkos napretku ka inkluzivnom obrazovanju, u školama u BiH i dalje postoje etničke podjele, zaključila je Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije Vijeća Evrope.

U najnovijim zaključcima Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Evrope, koju čini 46 članova, prepoznaje napore da se obrazovanje učini inkluzivnijim, uključujući mjere podrške romskoj djeci i drugim grupama izloženim riziku od diskriminacije.

Preporučeno

Pročitajte i ovo

Zeničko-dobojski kanton 29.10.2026

Izračunali smo koliko BiH sada ima izgrađenih kilometara autoputa

Zenica 29.10.2026

Robijaši najavili veliku podršku Čeliku protiv Borca: „Sjetite se koliko su nas puta otpisali“

Zenica 28.10.2026

Čelik nakon penala izbacio Proleter iz Kupa BiH: Savić s dvije odbrane junak pobjede

Ipak, navodi se da su te inicijative i dalje fragmentirane, neujednačeno provedene i nedovoljne za suzbijanje diskriminacije u cijelom obrazovnom sistemu.

Posebno zabrinjava praksa “dvije škole pod jednim krovom”, koja razdvaja učenike po etničkoj osnovi u nekoliko kantona Federacije Bosne i Hercegovine, i to uprkos obavezujućim presudama domaćih sudova kojima je utvrđeno da su takvi aranžmani diskriminatorni.

U Republici Srpskoj, sporovi oko jezičkih prava, nastavni planovi i programi koji nisu dovoljno inkluzivni, te stalne prepreke međuetničkom razumijevanju također podrivaju napore ka stvaranju istinski inkluzivnog školskog okruženja. Stoga ECRI zaključuje da prioritetna preporuka o eliminisanju diskriminacije u obrazovanju nije provedena.

ECRI također ukazuje na izostanak konkretnog napretka u okončanju diskriminacije u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, a sve to nakon historijske presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u predmetu “Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine”.

Prema trenutnom ustavnom i izbornom okviru, osobe koje ne pripadaju trima konstitutivnim narodima u zemlji i dalje su isključene iz mogućnosti kandidovanja za ključne političke institucije.

Iako su vlasti u julu 2025. godine usvojile revidirani akcioni plan, a u oktobru 2025. godine formirale radnu grupu za pripremu ustavnih i izbornih amandmana, ECRI konstatuje da ti koraci još uvijek nisu doveli do značajne zakonodavne reforme.

Sedamnaest godina nakon presude Suda u Strazburu, diskriminatorna ograničenja su i dalje na snazi. Stoga ECRI zaključuje da ni druga prioritetna preporuka nije provedena.

Uprkos napretku ka inkluzivnom obrazovanju, u školama u BiH i dalje postoje etničke podjele, zaključila je Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije Vijeća Evrope.

U najnovijim zaključcima Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Evrope, koju čini 46 članova, prepoznaje napore da se obrazovanje učini inkluzivnijim, uključujući mjere podrške romskoj djeci i drugim grupama izloženim riziku od diskriminacije.

Preporučeno

Pročitajte i ovo

Zeničko-dobojski kanton 29.10.2026

Izračunali smo koliko BiH sada ima izgrađenih kilometara autoputa

Zenica 29.10.2026

Robijaši najavili veliku podršku Čeliku protiv Borca: „Sjetite se koliko su nas puta otpisali“

Zenica 28.10.2026

Čelik nakon penala izbacio Proleter iz Kupa BiH: Savić s dvije odbrane junak pobjede

Ipak, navodi se da su te inicijative i dalje fragmentirane, neujednačeno provedene i nedovoljne za suzbijanje diskriminacije u cijelom obrazovnom sistemu.

Posebno zabrinjava praksa “dvije škole pod jednim krovom”, koja razdvaja učenike po etničkoj osnovi u nekoliko kantona Federacije Bosne i Hercegovine, i to uprkos obavezujućim presudama domaćih sudova kojima je utvrđeno da su takvi aranžmani diskriminatorni.

U Republici Srpskoj, sporovi oko jezičkih prava, nastavni planovi i programi koji nisu dovoljno inkluzivni, te stalne prepreke međuetničkom razumijevanju također podrivaju napore ka stvaranju istinski inkluzivnog školskog okruženja. Stoga ECRI zaključuje da prioritetna preporuka o eliminisanju diskriminacije u obrazovanju nije provedena.

ECRI također ukazuje na izostanak konkretnog napretka u okončanju diskriminacije u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, a sve to nakon historijske presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u predmetu “Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine”.

Prema trenutnom ustavnom i izbornom okviru, osobe koje ne pripadaju trima konstitutivnim narodima u zemlji i dalje su isključene iz mogućnosti kandidovanja za ključne političke institucije.

Iako su vlasti u julu 2025. godine usvojile revidirani akcioni plan, a u oktobru 2025. godine formirale radnu grupu za pripremu ustavnih i izbornih amandmana, ECRI konstatuje da ti koraci još uvijek nisu doveli do značajne zakonodavne reforme.

Sedamnaest godina nakon presude Suda u Strazburu, diskriminatorna ograničenja su i dalje na snazi. Stoga ECRI zaključuje da ni druga prioritetna preporuka nije provedena.