Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine neće danas raspravljati o Prijedlogu zakona o vrhovnom sudu BiH koji je predložio Denis Zvizdić zbog toga što nije bilo entitetske većine da se o ovom prijedlogu raspravlja po hitnom postupku.

Od ukupno 37 prisutnih poslanika za hitni postupak glasalo je 20 poslanika, 14 je bilo protiv, dok su tri poslanika bila uzdržana.

U samom prijedlogu Zvizdić je naveo da za uspostavljanje vrhovnog suda BiH treba razlikovati apelacionu nadležnost drugostepenog odjeljenja Suda BiH i Ustavnog suda BiH i kasacionu nadležnost vrhovnog suda.

“Na taj način bi se jasno odvojila specifična uloga drugostepenog odjeljenja Suda BiH i Ustavnog suda BiH od specifične uloge vrhovnog suda BiH, koja se odnosi na područje kontrole zakonitosti, primjenu prava i zauzimanje opštih pravnih stavova. Osnivanjem vrhovnog suda BiH završila bi se piramida pravosuđa u BiH, jer je poznato da sve države regiona, a i najveći dio država EU, imaju poseban vrhovni sud kao trećestepeni organ koji se bavi ujednačavanjem sudske prakse i zaštitom pravne sigurnosti svih građana”, navodi se u obrazloženju zakona o vrhovnom sudu BiH koji je predložio Zvizdić.

On je dodao da je ovaj prijedlog u skladu sa 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Pred poslanicima bi se trebao naći i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Tužilaštvu BiH i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu BiH, koje je predložio poslanik Milorad Kojić, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Predloženim zakonima je definisano da danom stupanja na snagu tih zakona prestaju da važe Zakon o Tužilaštvu i Zakon o sudu BiH.  

Poslanici bi, između ostalog, trebalo da razmatraju Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2022. godinu, kao i Izvještaje Ureda za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji institucija BiH za 2022. godinu.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine neće danas raspravljati o Prijedlogu zakona o vrhovnom sudu BiH koji je predložio Denis Zvizdić zbog toga što nije bilo entitetske većine da se o ovom prijedlogu raspravlja po hitnom postupku.

Od ukupno 37 prisutnih poslanika za hitni postupak glasalo je 20 poslanika, 14 je bilo protiv, dok su tri poslanika bila uzdržana.

U samom prijedlogu Zvizdić je naveo da za uspostavljanje vrhovnog suda BiH treba razlikovati apelacionu nadležnost drugostepenog odjeljenja Suda BiH i Ustavnog suda BiH i kasacionu nadležnost vrhovnog suda.

“Na taj način bi se jasno odvojila specifična uloga drugostepenog odjeljenja Suda BiH i Ustavnog suda BiH od specifične uloge vrhovnog suda BiH, koja se odnosi na područje kontrole zakonitosti, primjenu prava i zauzimanje opštih pravnih stavova. Osnivanjem vrhovnog suda BiH završila bi se piramida pravosuđa u BiH, jer je poznato da sve države regiona, a i najveći dio država EU, imaju poseban vrhovni sud kao trećestepeni organ koji se bavi ujednačavanjem sudske prakse i zaštitom pravne sigurnosti svih građana”, navodi se u obrazloženju zakona o vrhovnom sudu BiH koji je predložio Zvizdić.

On je dodao da je ovaj prijedlog u skladu sa 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Pred poslanicima bi se trebao naći i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Tužilaštvu BiH i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu BiH, koje je predložio poslanik Milorad Kojić, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Predloženim zakonima je definisano da danom stupanja na snagu tih zakona prestaju da važe Zakon o Tužilaštvu i Zakon o sudu BiH.  

Poslanici bi, između ostalog, trebalo da razmatraju Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2022. godinu, kao i Izvještaje Ureda za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji institucija BiH za 2022. godinu.