Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Evropa treba da oslobodi BiH kolonijalnog statusa, visokog predstavnika Kristijana Šmita i stranaca u Ustavnom sudu BiH.
Dodik je ocijenio da u Evropskoj uniji (EU) nema jedinstva i da Evropu “ne čekaju svijetli dani”, što će se odraziti i na zemlje Balkana, o čemu će, kao je naveo, biti riječi na Samitu EU koji se održava u Briselu.
“Ako donesu odluku da BiH dobije pregovarački status, onda je to politička odluka. To će uraditi ako taj status daju Ukrajini i Moldaviji. BiH treba da oslobode kolonijalnog statusa, Šmita i stranaca u Ustavnom sudu BiH”, kazao je on novinarima u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, u Briselu se održava “veoma težak samit”, koji će pokazati u kakvom je stanju EU, dodavši da u EU nema jedinstva o ključnim pitanjima.
“Evropa je puna problema i to sam vidio nedavno kada sam boravio u Briselu. Sjetio sam se ulazaka u Savezno izvršno vijeće bivše Јugoslavije pred sam raspad te zemlje. Ne mora to ništa značiti, ali vidim da u Evropi ne postoji konsenzus o svim pitanjima”, kazao je Dodik.
Dodao je da je EU “promašila” politiku u vezi sa sukobom u Ukrajini i da će SAD “pokušati da svale teret sukoba na Brisel”.
“Evropa je vodila pogrešnu politiku i izgubila je liderstvo. Promašila je politiku oko rata i potcijenila Rusiju. Sve što su mogli da promaše, promašili su. Rusija i (ruski predsjednik Vladimir) Putin su se pokazali moćnim i stabilnim i to sada ni oni ne spore u svojim izvještajima”, ocijenio je Dodik.
Govoreći o otvaranju pristupnih pregovora BiH sa EU, on je naveo da to “ništa ne znači i ne prejudicira”, podsjetivši na status Turske koja je prije nekoliko decenija započela proces pristupanja.
Dodik je danas u Banjaluci prisustvovao promociji projekta Fondacije “Vizuelni arhiv srpskog stradanja”, na kojoj je prikazan dio svjedočenja majki, djece, supruga i rodbine ubijenih Srba tokom ratova na prostoru bivše Јugoslavije.
On je naveo da je srpski narod najveći stradalnik u prošlom vijeku na prostoru bivše Јugoslavije, ističući da je izuzetno značajno vizuelno arhiviranje ovog stradanja za generacije koje dolaze.
