Nacrt zakona o elektronskoj trgovini predviđa jasnija pravila za prodaju putem interneta i društvenih mreža, strožiji nadzor i kazne do 30.000 KM za one koji posluju izvan zakonskih okvira
Internetska trgovina u Federaciji Bosne i Hercegovine bilježi sve veći rast, ali nedostatak posebnog zakonskog okvira ostavlja prostor za neregistrovanu prodaju, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju.
Dok građani sve češće kupuju putem interneta i društvenih mreža, FBiH još nema usvojen poseban zakon o elektronskoj trgovini, iako je Vlada Federacije BiH 16. jula ove godine utvrdila njegov nacrt.
Prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine, zbog sive ekonomije u elektronskoj trgovini Federacija BiH godišnje gubi više od 200 miliona KM javnih prihoda. Usvajanje zakona trebalo bi omogućiti transparentnije poslovanje, efikasniji nadzor i bolju zaštitu potrošača.
Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine i predsjednik Radne grupe za izradu Zakona o elektronskoj trgovini FBiH, u razgovoru za Fenu ističe da je donošenje ovog propisa neophodno kako bi se uredilo tržište koje se razvija mnogo brže od zakonodavstva.
– Elektronska trgovina posljednjih godina bilježi snažan razvoj, dok značajan dio poslovnih aktivnosti još nije dovoljno obuhvaćen institucionalnim evidencijama i nadzorom. To stvara prostor za neregistrovanu prodaju, poresku nedisciplinu i nelojalnu konkurenciju, a potrošače često ostavlja bez računa, garancije i mogućnosti da ostvare svoja zakonska prava – kazao je Kadić.
Istakao je da je utvrđivanjem nacrta zakona Vlada FBiH napravila važan korak ka sistemskom uređenju ove oblasti, ali da je za njegovo stupanje na snagu potrebno završiti parlamentarnu proceduru.
– Naš cilj je da zakon bude razmotren i usvojen u što kraćem roku. Međutim, dinamika parlamentarne procedure ne zavisi od Ministarstva. Svaki dodatni period pravne neuređenosti ostavlja prostor za nelojalnu konkurenciju, poresku nedisciplinu i nedovoljnu zaštitu potrošača – rekao je Kadić.
Zakon je pripremila radna grupa u kojoj su učestvovali predstavnici Federalnog ministarstva trgovine, asocijacije za e-trgovinu, vodećih online platformi, inspekcije i Porezne uprave FBiH. Njegova izrada dio je šireg procesa reforme i modernizacije trgovinskog sektora.
Više od 200 miliona KM izgubljenih javnih prihoda
Jedan od glavnih razloga za donošenje zakona jeste obim sive ekonomije u elektronskoj trgovini. Procjene Ministarstva pokazuju da godišnji gubici javnih prihoda po ovom osnovu premašuju 200 miliona KM.
Kadić pojašnjava da je precizno utvrđivanje obima sive ekonomije otežano jer značajan dio online prodaje nije adekvatno obuhvaćen statističkim evidencijama.
– Neregistrovana online prodaja ima višestruke negativne posljedice. Država potencijalno gubi poreske prihode, registrovani trgovci izloženi su nelojalnoj konkurenciji, dok kupci često ostaju bez mogućnosti ostvarivanja svojih zakonskih prava. Naš cilj nije samo smanjiti sivu ekonomiju nego i elektronsku trgovinu učiniti mjerljivom, transparentnom i dostupnom institucionalnom nadzoru – naveo je Kadić.
Problem je, prema njegovim riječima, posebno izražen na društvenim mrežama. Proizvodi se oglašavaju i prodaju putem privatnih profila, često bez jasno navedenih podataka o prodavaču i transparentnih informacija o uslovima kupovine.
Zbog toga nacrt zakona predviđa da se prodaja putem društvenih mreža tretira u skladu s pravilima koja važe za elektronsku trgovinu. Pritom je odlučujuće da li se obavlja trgovinska djelatnost, a ne putem kojeg digitalnog kanala se prodaja odvija.
– Ako neko putem Facebooka, Instagrama ili TikToka kontinuirano oglašava proizvode, prima narudžbe, organizuje dostavu i ostvaruje prihod kroz organizovanu prodaju, riječ je o aktivnosti koja ima obilježja trgovinske djelatnosti. Činjenica da se prodaja odvija putem privatnog profila ne može biti osnov za izbjegavanje zakonskih obaveza – pojasnio je.
Istovremeno, cilj nije ograničavanje građana koji povremeno prodaju vlastite korištene stvari, poput odjeće, namještaja ili telefona, već sprečavanje da se iza formalno privatnih profila prikriva kontinuirana i neregistrovana trgovina.
Kupci često ne znaju od koga kupuju
Osim gubitaka javnih prihoda i nelojalne konkurencije, neuređeno tržište elektronske trgovine donosi i brojne rizike za potrošače. Među najčešćim problemima su neisporučena roba, proizvodi koji ne odgovaraju oglasu, lažni profili i prodavači koji nakon naplate prestaju odgovarati na poruke ili brišu svoje naloge.
Kadić ističe da je u takvim situacijama jedan od najvećih problema nemogućnost utvrđivanja identiteta odgovornog prodavača.
– Zato smo nacrtom zakona preciznije uredili obaveze koje se odnose na transparentnost poslovanja, identifikaciju trgovaca, elektronsko zaključivanje ugovora i informisanje korisnika o uslovima kupovine. Potrošač prije potvrde narudžbe mora imati informacije o tome od koga kupuje, šta kupuje, koliko će ukupno platiti i kome se može obratiti u slučaju problema – kazao je.
Podsjetio je da Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH već propisuje da prodaju na daljinu može organizovati samo registrovani trgovac, uz obavezu objavljivanja podataka o njegovom identitetu, sjedištu, registraciji i kontaktima.
Cijene, uključujući troškove dostave, poreze i druge izdatke koji utiču na konačan iznos kupovine, moraju biti jasno istaknute. Izdavanje računa i evidentiranje prometa provode se u skladu s važećim trgovinskim, poreskim i fiskalnim propisima.
– Elektronski način prodaje ne predstavlja osnov za izbjegavanje obaveza koje važe za trgovce. Zakon o elektronskoj trgovini treba posmatrati zajedno sa Zakonom o zaštiti potrošača, koji uređuje prava kupaca, uključujući reklamacije i pravo na odustanak od ugovora kada su ispunjeni zakonski uslovi. Naš cilj je da online kupovina prestane biti prostor u kojem kupac preuzima gotovo sav rizik, a neodgovorni prodavač izbjegava odgovornost – istakao je Kadić.
Kontrola digitalnog tržišta i kazne do 30.000 KM
Nacrtom zakona definisane su i nadležnosti institucija koje bi bile odgovorne za njegovu primjenu. Upravni nadzor trebalo bi provoditi Federalno ministarstvo trgovine, dok bi inspekcijski nadzor obavljali nadležni federalni i kantonalni, gradski i općinski tržišni inspektori, u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima.
Za razliku od tradicionalne trgovine, gdje se kontrole uglavnom obavljaju u poslovnim prostorima, nadzor elektronske trgovine može obuhvatiti internetske stranice, profile na društvenim mrežama, elektronske narudžbe, evidencije transakcija i način isporuke robe.
Nacrtom su predviđene novčane kazne od 3.000 do 30.000 KM za pravna lica koja obavljaju elektronsku trgovinu bez registracije ili krše ključne obaveze u pogledu transparentnosti i zakonitog poslovanja. Sankcije su predviđene i za elektronske platforme i dostavne službe koje ne budu postupale u skladu sa svojim zakonskim obavezama.
– Cilj nije kažnjavanje trgovaca, nego uspostavljanje jednakih pravila poslovanja. Oni koji posluju zakonito, plaćaju poreze i poštuju prava potrošača ne smiju biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji posluju izvan zakonskih okvira – naglasio je Kadić.
Dodao je da je za djelotvornu kontrolu neophodna koordinacija tržišnih inspekcija, poreskih organa i drugih nadležnih institucija.
Evropski standardi i ravnopravniji uslovi poslovanja
Nacrt zakona pripremljen je s ciljem usklađivanja s relevantnim direktivama Evropske unije, a njegova primjena trebala bi doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti, transparentnijem poslovanju i jačanju konkurentnosti domaćih trgovaca.
Kadić smatra da elektronska trgovina istovremeno predstavlja značajnu razvojnu priliku za male privrednike, obrtnike, porodična preduzeća i domaće proizvođače. Digitalni kanali omogućavaju im pristup kupcima bez velikih ulaganja u fizičku prodajnu mrežu.
Zbog toga je, kako je naveo, važno uspostaviti pravila koja će olakšati uključivanje u legalne tokove poslovanja, bez nepotrebnog administrativnog opterećenja, ali uz obavezno poštivanje osnovnih standarda zakonitog poslovanja i zaštite potrošača.
Istovremeno je upozorio da prekogranična priroda elektronske trgovine zahtijeva saradnju različitih nivoa vlasti, posebno kada je riječ o stranim platformama, carinskoj politici, međunarodnom prometu robe i indirektnom oporezivanju.
– Uređivanje domaćeg tržišta prvi je korak, ali dugoročno efikasna zaštita potrošača i ravnopravni uslovi poslovanja zahtijevaju i saradnju entitetskog i državnog nivoa vlasti, regulatorni okvir na nivou Bosne i Hercegovine, kao i usklađivanje s međunarodnim standardima – kazao je Kadić.
Naglasio je da usklađivanje s evropskim zakonodavstvom nije samo ispunjavanje obaveza na putu Bosne i Hercegovine prema članstvu u Evropskoj uniji, već i prilika za unapređenje domaćeg tržišta.
– Usklađivanje s evropskim zakonodavstvom nije samo ispunjavanje obaveza na putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji. To je prije svega prilika da uredimo domaće tržište, suzbijemo nelojalnu konkurenciju i stvorimo povoljnije poslovno okruženje za domaće poduzetnike – poručio je Kadić.
