Prema dostupnim podacima, tržišna niša meda u Bosni i Hercegovini zauzima značajno mjesto, a proizvođači, ali i potrošači u našoj zemlji, kao i u ostatku Evrope, suočavaju se s pojavom falsificiranja meda.
Kako su za Faktor kazali iz Agencije za sigurnost hrane BiH, radi sticanja ekonomske dobiti, nesavjesni proizvođači koriste različite tehnike, tehnologije i supstituente kako bi imitirali svojstva meda i time stekli veću materijalnu korist.
Iako je potencijalni rizik od patvorenja meda po zdravlje ljudi nizak, ističu iz Agencije, takve prakse obmanjuju potrošače, a poštene proizvođače meda dovode u nepovoljan položaj u odnosu na one koji se služe nepoštenim postupcima i medu dodaju nedozvoljene i jeftine sastojke te na taj način utječu i na cijenu meda.
Za provedbu službenih kontrola zdravstvene ispravnosti i higijene hrane u Bosni i Hercegovini, uključujući i med, mjerodavna su inspekcijska tijela u sastavu entitetskih, kantonalnih, gradskih i općinskih uprava i službi za inspekcijske poslove.
“Na temelju podataka o laboratorijskim analizama hrane koje Agencija prikuplja u saradnji s laboratorijama, u 2023. godini ukupno je analizirano 258 uzoraka meda i pčelinjih proizvoda, pri čemu je utvrđeno da 15 uzoraka (5,81 posto) nije u skladu s važećim propisima. Najčešći uzroci nesukladnosti kod analiziranih uzoraka bili su sastav meda i mikrobiološki parametri. Obzirom da su navedeni rezultati laboratorijskih analiza prikupljani za potrebe procjene rizika, isti ne obuhvaćaju podatke o porijeklu analiziranih uzoraka”, ističu iz Agencije za sigurnost hrane.
Predsjednik Saveza udruženja pčelara Kantona Sarajevo (SUPKS) Edin Pašić, kaže da je patvoreni med itekako dostupan potrošačima koji, s druge strane, nisu dovoljno educirani da prepoznaju takav med.
“Toliko je uznapredovala proizvodnja i tehnologija proizvodnje patvorenih medova da i iskusni pčelari ne mogu napraviti neku posebnu razliku. To se samo u labaratorijama može utvrditi. Potrošačima savjetujemo da kupuju od poznatih pčelara i na samim pčelinjacima. Inspekcije nisu dovoljno zastupljene na tržištu, odnosno prodajnim mjestima gdje su prisutni takvi medovi, a znamo da se prodaju i pored puta i dostupni su svakom prolazniku. Teško se boriti s tim problemom. Ove godine očekujemo bolje prinose meda i mislim da neće biti povećanja cijena meda. Kilogram neće biti više od 30 maraka”, kazao je za Faktor Pašić.
