Sredinom maja 2014. su se desile velike poplave nakon padavina koje su prevazišle rekord zadnjih 120 godina, od kako se vrše mjerenja.
Samo u periodu od 48 sati (13 – 14. maja 2014.) palo je u nekim područjima Bosne i Herceovine oko 150 l/m².
Iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas i druge. Poplavljeni su Orašje, Domaljevac Šamac, Odžak, Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor, Travnik, Janja, Bijeljina, Zenica, Živinice, Vareš, Zavidovići, Ključ, Banja Luka, Čelinac i mnoga druga mjesta i naselja.
Ugroženo je bilo i područje uz rijeku Savu.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine proglasila je 15. maja stanje prirodne nesreće, a Vlada RS je 17. maja proglasila izvanrednu situaciju na cijelom području Republike Srpske.
Aktivirana su mnogobrojna klizišta i srušeni su stambeni objekti. U prekidu su bile brojne komunikacije, porušeni su pojedini mostovi. Do nekih mjesta se moglo stići samo čamcima ili helikopterima. Pojedinci su pokušali da zloupotrijebe tešku humanitarnu situaciju, tako što su povećali cijene hrane i vode.
Centar za uklanjanje mina upozoravao je da je zbog poplava i klizišta došlo do pomjeranja pojedinih minskih polja koja su već ranije označena.
Predsjednik Vijeća ministar BiH Bevanda je 10. jula 2014. godine izjavio da su štete iznosile oko 15% BDP. U sektoru saobraćaja (drumski, željeznički) načinjena je materijalna šteta oko 200 miliona KM. Direkte ili indirektne posljedice poplave obuhvataju milion i po građana u BiH.
Nakon povlačenja vode, zbog uginuća velikog broja životinja, prijetile su i opasnosti od zaraze.
Pojedina područja ni tri godine nakon poplava nisu obnovljena.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
