Novi podaci o potrošnji u BiH, objavljeni od strane Porezne uprave Federacije BiH, otkrivaju nevjerojatne razlike među gradovima u zemlji. Iako je prosinac 2024. godine donio značajan porast u potrošnji u odnosu na studeni, najviše su iznenadile ogromne razlike među različitim lokalnim zajednicama.
Kako piše Buka, Zenica prednjači s dramatičnim skokom od čak 73,9 miliona KM u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je Široki Brijeg, grad sa 29.000 stanovnika, zabilježio povećanje potrošnje od 63,8 miliona KM. Orašje također ne zaostaje, s porastom od 32,4 miliona KM, dok je Ilidža zabilježila skok od 44,6 miliona KM.
Međutim, nisu svi gradovi svjedočili porastu. Mostar je zabilježio pad od 29 miliona KM, a Novi Grad Sarajevo smanjenje potrošnje za 11 miliona KM. Ovi podaci izazivaju mnoge teorije o tome šta je uzrokovalo ove drastične promjene – da li je to povećana kupovina tokom praznika ili možda promjene u radnom vremenu trgovina?
U svakom slučaju, jasno je da broj stanovnika ili fiskalnih uređaja nisu presudni faktori za ove varijacije, što otvara prostor za dalja istraživanja i analize u vezi s ekonomskim trendovima u BiH.
Novi podaci o potrošnji u BiH, objavljeni od strane Porezne uprave Federacije BiH, otkrivaju nevjerojatne razlike među gradovima u zemlji. Iako je prosinac 2024. godine donio značajan porast u potrošnji u odnosu na studeni, najviše su iznenadile ogromne razlike među različitim lokalnim zajednicama.
Kako piše Buka, Zenica prednjači s dramatičnim skokom od čak 73,9 miliona KM u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je Široki Brijeg, grad sa 29.000 stanovnika, zabilježio povećanje potrošnje od 63,8 miliona KM. Orašje također ne zaostaje, s porastom od 32,4 miliona KM, dok je Ilidža zabilježila skok od 44,6 miliona KM.
Međutim, nisu svi gradovi svjedočili porastu. Mostar je zabilježio pad od 29 miliona KM, a Novi Grad Sarajevo smanjenje potrošnje za 11 miliona KM. Ovi podaci izazivaju mnoge teorije o tome šta je uzrokovalo ove drastične promjene – da li je to povećana kupovina tokom praznika ili možda promjene u radnom vremenu trgovina?
U svakom slučaju, jasno je da broj stanovnika ili fiskalnih uređaja nisu presudni faktori za ove varijacije, što otvara prostor za dalja istraživanja i analize u vezi s ekonomskim trendovima u BiH.
