Zajednička komisija Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska i Vijeća naroda nije postigla saglasnost o vetu Kluba Bošnjaka na Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS-a.
Konačnu odluku donijet će entitetski Ustavni sud.
Zakonom se predviđa osnivanje posebnog tužilaštva, suda i službe – koji bi se bavili samo određenim krivičnim djelima poput špijunaže, sabotaže, odavanja tajne, pomaganja neprijatelju, nasilne izmjene ustavnog poretka RS-a.
Usvojen je u Narodnoj skupštini 13. marta na prijedlog entitetskog predsjednika Milorada Dodika, a opozicija je upozorila da će služiti za obračun sa neistomišljenicima.
Predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić rekao je da delegati Kluba Bošnjaka nisu imali amandmane na zakon nego su ga osporili u cjelini.
“Predlagači vitalnog nacionalnog interesa nisu osporili pravo da se donese ovakav zakon, nego su stavili primjedbu na zakon u cjelini, što smatramo da je pravni trik da bi se dobilo na vremenu, jer je potpuno jasno da ovdje nema povrede nacionalnog interesa, nego da se pokušava pitanje identiteta staviti u negiranje čitavog zakona.”
Dodikov prijedlog
Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS-a predložio je predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik. Kao razlog za njegovo donošenje navodi se djelovanje Visokog predstavnika u proteklom periodu.
Kako je tada navedeno, zakon bi podrazumijevao krivična djela kao što je “napad na ustavno uređenje RS”, “ugrožavanje teritorijalne cjeline”, “dovođenje RS u položaj potčinjenosti ili zavisnosti”, “oružana pobuna”, “sabotaža i špijunaža”, “nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS-a”. Također, zakonom su obuhvaćena djela kao što je “služba u neprijateljskoj vojsci” i “pomaganje neprijatelju”.
Prema prijedlogu, glavnog specijalnog tužioca i njegovog zamjenika imenuje NSRS na prijedlog ministra pravde.
Amandmanom kluba poslanika SNSD-a, po ovom zakonu bi se trebala osnovati i “Služba za zaštitu ustavnog uređenja Republike Srpske” sa sjedištem u Banjoj Luci.
