U narednih nekoliko godina očekuje se reorganizacija i zatvaranje rudnika u Bosni i Hercegovini. Na djelu je energetska tranzicija i proces dekarbonizacije. Prvi od sedam rudnika iz koncerna koji ide ka potpunom zatvaranju je zenički rudnik, piše Federalna.

Zenički rudari i dalje su suočeni s neizvjesnošću. Iako je odluka o prekidu rada stavljena van snage, i dalje su upitne plate za preostale radnike, jer, umjesto u proizvodnji, oni rade na poslovima inspekcije jama i izvlačenju vrijedne opreme. Ono što ih posebno brine je kako će i u kojem periodu biti adekvatno zbrinuti.

Nakon 28 godina rada u jamama Zeničkog rudnika za Senida Dizdarevića svaki dan je nova neizvjesnost. Rudnik, neminovno, očekuje proces zatvaranja, a od nekadašnjih više od hiljadu, trenutno je ovdje ostalo oko 530 radnika.

“Ljudi se snalaze, neki su već otišli tražiti bolje mjesto jer ovdje vidimo da više nema perspektive, nafake”, kaže on.

I dok se Senid i njegovi komorati, koji uskoro stječu uslove za penzionisanje, nadaju da će, ipak, sa Rudnika otići u zasluženu penziju, oni mlađi, čini se, izgubili su svaku nadu da će svoj komad hljeba i dalje zarađivati na Rudniku.

“Obećano je da će nam dijeliti otpremnine, prebacivati nas u druge rudnike, slati na biro, penzionisati one koji su pred penziju. Više nikome ne vjerujem. Kad Zenica stane – rudnik za mene više ne postoji. Tražit ću drugi posao ili da napustim državu s porodicom”, govori Nedžmedin Luković, radnik RMU Zenica.

S činjenicom da će ovaj rudnik biti zatvoren pomirili su se i rudari. Proizvodnje gotovo da i nema, a tone uglja na lageru stoje i čekaju kupca da bi se osigurali kakvi-takvi prihodi. Trenutno, većina zaposlenika radi na projektima zatvaranja pogona Stara jama i Raspotočje.

“Ovo je prvi rudnik koji se zatvara u Federaciji, nema se iskustva s tim. Obaveze rudnika su ogromne. U ovom trenutku nemamo ni precizan pokazatelj. Godina bi bila nešto što bi zadovoljilo apetite svih, ali to je složen proces”, kaže Nedžad Duraković, predsjednik Sindikalne organizacije Raspotočje RMU Zenica.

Zatvaranje rudnika odvijat će se kroz projekat pravedne tranzicije. Za tu namjenu Vlada Federacije osigurala je sredstva Svjetske banke u iznosu od 150 miliona maraka. Dio tog novca bit će iskorišten za socijalno zbrinjavanje radnika i programe razvoja vještina za radnike i zajednice koje traže alternative van sektora uglja. Već ranije izdvojeno je oko 40 miliona za zbrinjavanje 199 neproizvodnih radnika.

“Smatramo da bi bilo optimalno da se 400 radnika zbrine u petogodišnjem periodu, a oko 200 radnika treba ostati da bi se rudnik u skladu sa zakonskim propisima zatvorio. Nastojat ćemo da to uradimo na najpravedniji način, kako smo uradili sa 199 radnika u prethodnom periodu”, naveo je Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).

“Vidjeti ćemo šta će sve kroz projekte da se predvidi za zbrinjavanje ljudi i pokušati ispred sindikata odgovoriti na sve opcije za radnike da im se izađe ususret, jer zaslužili su ti ljudi, ostavili veći dio radnog vijeka na rudniku”, poručuje Duraković.

U međuvremenu, dok se ne pronađu adekvatni odgovori i modeli zbrinjavanja radnika, u ovom Rudniku se radi na izvlačenju višemilionski vrijedne opreme i širokomehanizovanog čela koji će biti premješteni u Rudnik Kreka. Zenički rudnik, očito je, nije preživio brojne pokušaje restrukturiranja i finansijske konsolidacije jer već godinama nije u mogućnosti osigurati samoodrživi rad. Pitanje je samo kako će preživjeti preostali rudari period do potpunog zatvaranja?

U narednih nekoliko godina očekuje se reorganizacija i zatvaranje rudnika u Bosni i Hercegovini. Na djelu je energetska tranzicija i proces dekarbonizacije. Prvi od sedam rudnika iz koncerna koji ide ka potpunom zatvaranju je zenički rudnik, piše Federalna.

Zenički rudari i dalje su suočeni s neizvjesnošću. Iako je odluka o prekidu rada stavljena van snage, i dalje su upitne plate za preostale radnike, jer, umjesto u proizvodnji, oni rade na poslovima inspekcije jama i izvlačenju vrijedne opreme. Ono što ih posebno brine je kako će i u kojem periodu biti adekvatno zbrinuti.

Nakon 28 godina rada u jamama Zeničkog rudnika za Senida Dizdarevića svaki dan je nova neizvjesnost. Rudnik, neminovno, očekuje proces zatvaranja, a od nekadašnjih više od hiljadu, trenutno je ovdje ostalo oko 530 radnika.

“Ljudi se snalaze, neki su već otišli tražiti bolje mjesto jer ovdje vidimo da više nema perspektive, nafake”, kaže on.

I dok se Senid i njegovi komorati, koji uskoro stječu uslove za penzionisanje, nadaju da će, ipak, sa Rudnika otići u zasluženu penziju, oni mlađi, čini se, izgubili su svaku nadu da će svoj komad hljeba i dalje zarađivati na Rudniku.

“Obećano je da će nam dijeliti otpremnine, prebacivati nas u druge rudnike, slati na biro, penzionisati one koji su pred penziju. Više nikome ne vjerujem. Kad Zenica stane – rudnik za mene više ne postoji. Tražit ću drugi posao ili da napustim državu s porodicom”, govori Nedžmedin Luković, radnik RMU Zenica.

S činjenicom da će ovaj rudnik biti zatvoren pomirili su se i rudari. Proizvodnje gotovo da i nema, a tone uglja na lageru stoje i čekaju kupca da bi se osigurali kakvi-takvi prihodi. Trenutno, većina zaposlenika radi na projektima zatvaranja pogona Stara jama i Raspotočje.

“Ovo je prvi rudnik koji se zatvara u Federaciji, nema se iskustva s tim. Obaveze rudnika su ogromne. U ovom trenutku nemamo ni precizan pokazatelj. Godina bi bila nešto što bi zadovoljilo apetite svih, ali to je složen proces”, kaže Nedžad Duraković, predsjednik Sindikalne organizacije Raspotočje RMU Zenica.

Zatvaranje rudnika odvijat će se kroz projekat pravedne tranzicije. Za tu namjenu Vlada Federacije osigurala je sredstva Svjetske banke u iznosu od 150 miliona maraka. Dio tog novca bit će iskorišten za socijalno zbrinjavanje radnika i programe razvoja vještina za radnike i zajednice koje traže alternative van sektora uglja. Već ranije izdvojeno je oko 40 miliona za zbrinjavanje 199 neproizvodnih radnika.

“Smatramo da bi bilo optimalno da se 400 radnika zbrine u petogodišnjem periodu, a oko 200 radnika treba ostati da bi se rudnik u skladu sa zakonskim propisima zatvorio. Nastojat ćemo da to uradimo na najpravedniji način, kako smo uradili sa 199 radnika u prethodnom periodu”, naveo je Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).

“Vidjeti ćemo šta će sve kroz projekte da se predvidi za zbrinjavanje ljudi i pokušati ispred sindikata odgovoriti na sve opcije za radnike da im se izađe ususret, jer zaslužili su ti ljudi, ostavili veći dio radnog vijeka na rudniku”, poručuje Duraković.

U međuvremenu, dok se ne pronađu adekvatni odgovori i modeli zbrinjavanja radnika, u ovom Rudniku se radi na izvlačenju višemilionski vrijedne opreme i širokomehanizovanog čela koji će biti premješteni u Rudnik Kreka. Zenički rudnik, očito je, nije preživio brojne pokušaje restrukturiranja i finansijske konsolidacije jer već godinama nije u mogućnosti osigurati samoodrživi rad. Pitanje je samo kako će preživjeti preostali rudari period do potpunog zatvaranja?