Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je kasno u subotu da su američke snage izvele napade na tri glavna iranska nuklearna postrojenja, te upozorio Teheran da će se suočiti s još razornijim udarima ako ne pristane na mir.
Nakon dana razmatranja i mnogo prije isteka samopostavljenog roka od dvije sedmice, Trumpova odluka da se priključi izraelskoj vojnoj kampanji protiv njenog najvećeg rivala Irana predstavlja značajnu eskalaciju sukoba i rizik otvaranja nove ere nestabilnosti na Bliskom istoku.
“Napadi su bili spektakularan vojni uspjeh”, rekao je Trump u televizijskom obraćanju. “Iranska ključna postrojenja za obogaćivanje uranija su potpuno uništena.”
U govoru koji je trajao nešto više od tri minute, Trump je rekao da se pred Iranom nalazi izbor: “mir ili tragedija”, te da postoji još mnogo ciljeva koje bi američka vojska mogla pogoditi.
“Ako mir ne dođe brzo, djelovat ćemo protiv tih drugih ciljeva precizno, brzo i vješto.”
Prema pisanju CBS Newsa, SAD su u subotu pokušale diplomatski kontaktirati Iran, poručivši da su ti napadi sve što planiraju i da ne teže smjeni režima.
Trump je naveo da su mete napada bila tri glavna nuklearna postrojenja Irana: Natanz, Isfahan i Fordow. U emisiji Seana Hannityja na Fox Newsu rekao je da je na Fordow bačeno šest bombi za probijanje bunkera, dok su 30 krstarećih raketa Tomahawk pogodile ostale lokacije.
Američki bombarder B-2 bio je uključen u operaciju, potvrdio je za Reuters jedan američki zvaničnik, pod uslovom anonimnosti.
“Na primarno postrojenje Fordow bačen je pun teret bombi”, napisao je Trump na mreži Truth Social. “Fordow više ne postoji.”
Reuters je ranije izvijestio o kretanju B-2 bombardera, koji mogu nositi velike bombe potrebne za gađanje Fordowa, postrojenja koje se nalazi duboko ispod planine južno od Teherana. S obzirom na njegovo utvrđenje, moglo bi proći nekoliko dana, ako ne i duže, prije nego što se sazna puni razmjer štete.
Jedan iranski zvaničnik, na kojeg se poziva agencija Tasnim, potvrdio je da je dio lokacije Fordow pogođen “neprijateljskim zračnim udarima”.
Međutim, Mohammad Manan Raisi, poslanik iz Qoma, u blizini Fordowa, rekao je za poluzvaničnu agenciju Fars da postrojenje nije ozbiljno oštećeno.
Iranski mediji prenose da je nuklearna agencija Irana saopćila kako nema znakova radioaktivnog zagađenja nakon napada i da nema opasnosti po stanovnike u blizini.
Hassan Abedini, zamjenik političkog urednika državne televizije Irana, rekao je da su tri lokacije bile evakuisane ranije.
“Rezerve obogaćenog uranija premještene su iz nuklearnih centara i nije ostalo materijala koji bi, ako budu pogođeni, izazvali radijaciju i ugrozili naše građane”, rekao je Abedini.
Diplomatija nije uspjela
Premijer Izraela Benjamin Netanyahu čestitao je Trumpu na njegovoj “hrabroj odluci”.
“Historija će zabilježiti da je predsjednik Trump djelovao kako bi onemogućio najopasnijem režimu svijeta pristup najopasnijem oružju svijeta”, rekao je Netanyahu.
Napadi su uslijedili nakon više od sedmice zračnih sukoba između Izraela i Irana, koji su već odnijeli živote i uzrokovali povrede u obje zemlje.
Izrael je napao Iran s ciljem da, kako navodi, ukloni svaku mogućnost da Teheran razvije nuklearno oružje. Iran, s druge strane, tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe.
Diplomatski pokušaji zapadnih zemalja da zaustave sukobe do sada nisu urodili plodom. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres osudio je subotnje napade nazivajući ih “opasnom eskalacijom u već napetoj regiji – i direktnom prijetnjom međunarodnom miru i sigurnosti”.
Napadi obje strane na energetsku infrastrukturu – uključujući izraelske udare na iransko plinsko polje Južni Pars, te mogućnost potpunog prekida iranske naftne proizvodnje – kao i iranske napade na brodove u Hormuškom moreuzu, izazvali su strahovanja od skoka cijena nafte i negativnih posljedica za globalnu ekonomiju.
Američki ministar odbrane Pete Hegseth najavio je konferenciju za novinare u Pentagonu u nedjelju ujutro.
Posljednjih dana, demokratski i neki republikanski kongresmeni zahtijevali su da Trump zatraži odobrenje Kongresa prije bilo kakvog vojnog angažmana protiv Irana.
Predsjedavajući senatskog Odbora za oružane snage, republikanac Roger Wicker iz Mississippija, podržao je operaciju, ali upozorio da SAD sada stoje pred “veoma ozbiljnim odlukama”,
Republikanski kongresmen Thomas Massie izjavio je kratko:
“Ovo nije u skladu s Ustavom.”
Demokratska kongresmenka Alexandria Ocasio-Cortez rekla je da je ovo “apsolutno i jasno osnov za opoziv”.
Mnogi pripadnici Trumpovog MAGA pokreta protive se vojnom angažmanu SAD-a u inostranstvu. Trumpov saveznik Steve Bannon rekao je u svom podcastu War Room da govor predsjednika vjerovatno nije ono što su mnogi MAGA pristalice željele čuti, te je pozvao Trumpa da pruži “dublje objašnjenje” o potrebi američkog učešća.
Trumpov bliski saradnik Charlie Kirk objavio je na X mreži:
“Amerika stoji uz predsjednika Trumpa.”
Izrael je 13. juna započeo napade, tvrdeći da je Iran na pragu razvoja nuklearnog oružja. Široko se vjeruje da Izrael već posjeduje nuklearno oružje, iako to ni ne potvrđuje ni ne negira.
Prema podacima iranskog državnog medija Nour News, najmanje 430 osoba je ubijeno, a 3.500 ranjeno u Iranu otkako su izraelski napadi počeli. U Izraelu je, prema lokalnim vlastima, ubijeno 24 civila, a ranjeno 1.272 osobe.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
