Čak 80 posto građana BiH koristi vještačku inteligenciju, ali tek trećina prepoznaje AI voditelje. Zabrinjava podatak da mnogi traže i zdravstvene savjete od ChatGPT-a bez provjere kod ljekara…
Potrebno je sistemski ulagati u razvoj pismenosti u oblasti vještačke inteligencije te unaprijediti transparentnost njene upotrebe u medijima, poručeno je na predstavljanju dva istraživanja koja pokazuju da građani Bosne i Hercegovine sve više koriste AI alate, ali i dalje teško prepoznaju sadržaje generisane ovom tehnologijom.
Rezultati su predstavljeni na događaju „Vještačka inteligencija, mediji i integritet informacija u Bosni i Hercegovini“, koji se održava u Sarajevu u okviru kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti“.
Šefica Odsjeka za sadržaj i medijsku pismenost u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH Lea Čengić predstavila je rezultate istraživanja o digitalnoj pismenosti građana BiH u vezi s upotrebom vještačke inteligencije.
– Rezultati statistički reprezentativnog istraživanja pokazuju da oko 80 posto građana BiH povremeno ili redovno koristi alate vještačke inteligencije, dok ih 16 posto koristi svakodnevno. Upotreba ovih alata izraženija je među mlađom populacijom, pa čak 87 posto mladih navodi da zna ili smatra da vrlo vješto koristi vještačku inteligenciju, dok je među građanima od 56 do 70 godina takvu procjenu o vlastitim vještinama dao tek svaki peti ispitanik, navela je Čengić.
Naglasila je da se procjena vlastitih sposobnosti ne poklapa uvijek sa stvarnim nivoom prepoznavanja AI sadržaja. Kako je pojasnila, tek polovina ispitanika uspjela je prepoznati televizijski dnevnik koji je vodila AI voditeljica i koji je emitovan u BiH, dok je među starijim ispitanicima taj procenat bio još niži.
Dodala je da je samo trećina ispitanika tačno identifikovala da je riječ o dnevniku koji vodi AI voditeljica, dok su rezultati bili nešto bolji kada je riječ o prepoznavanju fotografija generisanih vještačkom inteligencijom.
Ukazala je i na to da više od polovine ispitanika, njih 54 posto, smatra da formalni obrazovni sistem ne pruža dovoljno znanja o alatima vještačke inteligencije koji su već postali dio svakodnevnog života.
– Istovremeno, 74 posto građana smatra da sadržaji nastali uz pomoć vještačke inteligencije trebaju biti jasno označeni. Zabrinjava i podatak da samo trećina ispitanika ocjenjuje da su AI sadržaji u bh. medijima adekvatno označeni i lako prepoznatljivi, istakla je Čengić.
Između ostalog, navela je da više od polovine građana koristi AI alate za traženje zdravstvenih savjeta, dok bi samo trećina ispitanika potražila dodatno mišljenje ukoliko bi se savjet dobijen od vještačke inteligencije razlikovao od preporuke ljekara.
Čengić je ukazala i na ograničenu upotrebu naprednijih AI alata, navodeći da veliku većinu korisnika čine osobe koje koriste najraširenije platforme poput ChatGPT-a, Google Geminia i Copilota. Kako je kazala, specijalistička i stručna znanja za korištenje naprednijih AI rješenja posjeduje tek oko jedan posto građana BiH, dok su najstariji građani u značajnoj mjeri izostavljeni iz mogućnosti edukacije i osposobljavanja za korištenje takvih tehnologija.
Lamija Kovačević iz Medijacentra Sarajevo, predstavila je rezultate istraživanja o uticaju medijskih sadržaja kreiranih uz pomoć vještačke inteligencije na povjerenje publike.
Istakla je da nalazi pokazuju da bh. građani uglavnom ne mogu sa sigurnošću procijeniti da li je određeni sadržaj generisan uz pomoć vještačke inteligencije te da nisu dovoljno sigurni u vlastite procjene.
– Istovremeno, rezultati ukazuju da građani veliku važnost pridaju transparentnosti izvora i načinu na koji se označava upotreba vještačke inteligencije u medijskim sadržajima, dodala je Kovačević.
Govoreći o percepciji rizika, naglasila je da više od polovine ispitanika izražava zabrinutost zbog mogućeg uticaja vještačke inteligencije na kvalitet informacija, dok među najčešće prepoznatim izazovima izdvajaju širenje netačnih informacija i otežano prepoznavanje sadržaja nastalih uz pomoć AI tehnologije.
Napomenula je da je osnovu nalaza istraživanja pripremljen niz preporuka za novinare i medijske organizacije s ciljem transparentnije upotrebe vještačke inteligencije i jačanja povjerenja publike.
– Posebno je važno da svaka primjena AI tehnologija u proizvodnji medijskih sadržaja bude usklađena s principima profesionalnog novinarstva te da mediji dodatno rade na unapređenju profesionalnih standarda i transparentnosti svog rada, istakla je Kovačević.
Na kraju, navela je da rezultati pokazuju da građani uglavnom prihvataju upotrebu vještačke inteligencije kao pomoćnog alata, naročito za uređivanje tekstova i pojedine istraživačke zadatke, dok znatno negativnije gledaju na njenu upotrebu za potpuno kreiranje medijskih sadržaja, poput AI televizijskih voditelja.
Zbog toga je, kako je naglasila, važno da mediji razvoj i primjenu ovih tehnologija prilagođavaju očekivanjima publike i standardima koji doprinose jačanju povjerenja građana.
