Građani Federacije BiH sve češće izražavaju nezadovoljstvo zbog načina na koji banke formiraju naknade za usluge. Iako uredno plaćaju mjesečno održavanje računa, korisnici bankarskih usluga suočavaju se s dodatnim troškovima za gotovo svaku uslugu, pa čak i onu koja se čini osnovnom.

Posljednjih mjeseci većina banaka u FBiH počela je naplaćivati provjeru stanja na računu, što je ranije bilo besplatno. Pored toga, pojedine banke za izdavanje upute o uplatama na račun – dokument koji je najčešće potreban prilikom zaposlenja – naplaćuju i do deset maraka. Za potvrdu o solventnosti, koja se nerijetko traži i pri podnošenju zahtjeva za kredit, cijena ide do 15 KM, iako banke tu informaciju mogu provjeriti u vlastitom sistemu u svega nekoliko sekundi.

Problemi ne prestaju ni kada građani podignu kredit. Osim osiguranja, koje u nekim slučajevima iznosi i po nekoliko stotina maraka, banke nerijetko naplaćuju i jednu dodatnu ratu unaprijed, kao mjeru sigurnosti. Jedna korisnica ASA banke iz Sarajeva ispričala je da je, uz osiguranje od 700 KM, odmah morala platiti i jednu mjesečnu ratu, s obrazloženjem da će joj novac biti vraćen tek nakon što otplati cijeli kredit.

Na pitanja portala Faktor zašto banke uvode sve više dodatnih troškova, iz Agencije za bankarstvo FBiH stigao je odgovor da se sve radi u skladu sa zakonom. Pozivajući se na postojeći pravni okvir, pojašnjavaju da banke moraju klijentima pružiti informacije o uslovima i troškovima kroz standardne informacione listove, ali da naknade samostalno formiraju u skladu s tržišnim principima.

Kako su naglasili, banke troškove opravdavaju održavanjem bankomata, administrativnim poslovima te čak i papirom koji se koristi za ispis potvrda. Iz Agencije dodaju da “svi naplaćuju svoje usluge – od pošte do šalterskih radnika – pa je logično da to čine i banke”.

Na pitanje zašto se prilikom realizacije kredita naplaćuje i jedna rata unaprijed, iz Agencije objašnjavaju da firme često kasne s administrativnim zabranama, pa banke na ovaj način osiguravaju da kašnjenje ne ugrozi kreditni proces.

Ipak, sve ovo dodatno frustrira građane koji smatraju da plaćaju duplo za iste usluge. Dok banke i regulator tvrde da se sve odvija u skladu sa zakonom, ostaje činjenica da se teret najviše osjeti na leđima građana.

Iz Agencije podsjećaju da korisnici imaju pravo obratiti se instituciji ombudsmena pri Agenciji za bankarstvo FBiH, ukoliko smatraju da su im povrijeđena prava. Međutim, u javnosti sve više prevladava osjećaj da su zakoni i propisi pisani da štite banke i finansijske institucije, dok su građani ostavljeni da sami snose sve veće troškove.

Građani Federacije BiH sve češće izražavaju nezadovoljstvo zbog načina na koji banke formiraju naknade za usluge. Iako uredno plaćaju mjesečno održavanje računa, korisnici bankarskih usluga suočavaju se s dodatnim troškovima za gotovo svaku uslugu, pa čak i onu koja se čini osnovnom.

Posljednjih mjeseci većina banaka u FBiH počela je naplaćivati provjeru stanja na računu, što je ranije bilo besplatno. Pored toga, pojedine banke za izdavanje upute o uplatama na račun – dokument koji je najčešće potreban prilikom zaposlenja – naplaćuju i do deset maraka. Za potvrdu o solventnosti, koja se nerijetko traži i pri podnošenju zahtjeva za kredit, cijena ide do 15 KM, iako banke tu informaciju mogu provjeriti u vlastitom sistemu u svega nekoliko sekundi.

Problemi ne prestaju ni kada građani podignu kredit. Osim osiguranja, koje u nekim slučajevima iznosi i po nekoliko stotina maraka, banke nerijetko naplaćuju i jednu dodatnu ratu unaprijed, kao mjeru sigurnosti. Jedna korisnica ASA banke iz Sarajeva ispričala je da je, uz osiguranje od 700 KM, odmah morala platiti i jednu mjesečnu ratu, s obrazloženjem da će joj novac biti vraćen tek nakon što otplati cijeli kredit.

Na pitanja portala Faktor zašto banke uvode sve više dodatnih troškova, iz Agencije za bankarstvo FBiH stigao je odgovor da se sve radi u skladu sa zakonom. Pozivajući se na postojeći pravni okvir, pojašnjavaju da banke moraju klijentima pružiti informacije o uslovima i troškovima kroz standardne informacione listove, ali da naknade samostalno formiraju u skladu s tržišnim principima.

Kako su naglasili, banke troškove opravdavaju održavanjem bankomata, administrativnim poslovima te čak i papirom koji se koristi za ispis potvrda. Iz Agencije dodaju da “svi naplaćuju svoje usluge – od pošte do šalterskih radnika – pa je logično da to čine i banke”.

Na pitanje zašto se prilikom realizacije kredita naplaćuje i jedna rata unaprijed, iz Agencije objašnjavaju da firme često kasne s administrativnim zabranama, pa banke na ovaj način osiguravaju da kašnjenje ne ugrozi kreditni proces.

Ipak, sve ovo dodatno frustrira građane koji smatraju da plaćaju duplo za iste usluge. Dok banke i regulator tvrde da se sve odvija u skladu sa zakonom, ostaje činjenica da se teret najviše osjeti na leđima građana.

Iz Agencije podsjećaju da korisnici imaju pravo obratiti se instituciji ombudsmena pri Agenciji za bankarstvo FBiH, ukoliko smatraju da su im povrijeđena prava. Međutim, u javnosti sve više prevladava osjećaj da su zakoni i propisi pisani da štite banke i finansijske institucije, dok su građani ostavljeni da sami snose sve veće troškove.