Predstavnici udruženja pacijenata iz osam zemalja Jugoistočne Evrope potpisali su u Sarajevu Sarajevsku deklaraciju, kojom se od nadležnih institucija traže konkretne mjere za unapređenje donorstva i transplantacije organa, jačanje donorskih programa i intenzivniju regionalnu saradnju.
Deklaracija je usvojena 21. oktobra na međunarodnom okruglom stolu “Donorstvo i transplantacijska medicina: Gdje je regija danas, a gdje želimo biti?”, održanom u okviru kampanje “DA za donorstvo, DA za život”. Skup je okupio predstavnike mreže SEEN Transplant iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Rumunije, Slovenije i Srbije, kao i zdravstvene stručnjake i predstavnike nadležnih institucija.
Sarajevskom deklaracijom potpisnici pozivaju na hitno usvajanje akcijskih planova na državnom ili entitetskom nivou, s jasno definisanim ciljevima, mjerama, odgovornostima, budžetima i rokovima. Među prioritetima su jačanje mreže bolničkih koordinatora za donorstvo, odgovarajuće finansijsko vrednovanje njihovog rada, kontinuirana edukacija medicinskog osoblja i usklađivanje propisa s evropskim standardima.
Posebno je naglašena važnost institucionalne saradnje s udruženjima dijaliziranih i transplantiranih pacijenata, čija iskustva ukazuju na posljedice nedovoljno razvijenih transplantacijskih programa.
Deklaracijom su predviđeni i mehanizmi praćenja realizacije dogovorenih mjera. Zajednička stručna radna grupa trebala bi svakih šest mjeseci analizirati ostvareni napredak, dok će mreža SEEN Transplant pripremati i javno objavljivati godišnji regionalni izvještaj o stanju donorstva i transplantacije.
Olivera Tadić, direktorica Centra za transplantacije pri Federalnom ministarstvu zdravstva, istakla je da se iza potrebe za unapređenjem transplantacijske medicine nalaze ljudi čiji životi zavise od dostupnosti organa.
“Ne možemo ignorirati činjenicu da tisuće ljudi diljem svijeta, pa tako i u našoj zemlji, čekaju na transplantaciju. Oni ne predstavljaju statistiku, već nevjerojatne životne priče koje su, nažalost, usko povezane s nedostatkom organa”, poručila je Tadić.
Naglasila je da razvoj uspješnog transplantacijskog programa zahtijeva zajedničku odgovornost zdravstvenog sistema, stručnjaka, nevladinih organizacija i građana. Uz institucionalnu podršku, važno je jačati povjerenje javnosti i otklanjati predrasude o donorstvu.
“Transplantacijsku medicinu nije moguće razvijati bez visoke razine odgovornosti, solidarnosti i pozitivnog stava javnosti prema doniranju organa”, istakla je Tadić.
Učesnici okruglog stola razgovarali su i o izazovima s kojima se suočavaju transplantacijski programi u zemljama regije, razmjeni iskustava i dobrih praksi te potrebi da donorstvo i transplantacija postanu trajni prioriteti zdravstvenih politika.
Nizak broj transplantacija u Federaciji BiH
Na potrebu za konkretnijim djelovanjem ukazao je i Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u Federaciji BiH, ističući da Bosna i Hercegovina ima predispozicije za kvalitetan transplantacijski proces, ali da je broj transplantacija i dalje nizak.
Prema podacima navedenim u objavi organizatora, tokom 2025. godine u Federaciji BiH obavljeno je 16 transplantacija, uz dodatnih sedam do osam transplantacija rožnice.
Žuljeviću je tom prilikom makedonsko udruženje NEFRON dodijelilo posebno priznanje za doprinos promociji donorstva i transplantacija te povezivanju zemalja regije s ciljem unapređenja stanja u ovoj oblasti.
Sarajevska deklaracija bit će upućena nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini, uključujući Ministarstvo civilnih poslova BiH, entitetska ministarstva zdravstva, Vladu Brčko distrikta BiH, vlade i parlamente, kao i relevantne evropske i međunarodne organizacije, među kojima su Evropska komisija, Vijeće Evrope i Svjetska zdravstvena organizacija.
Kampanja “DA za donorstvo, DA za život”
Međunarodni okrugli sto organizovali su Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u FBiH i Donorska mreža u BiH, uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva.
Nakon skupa upriličena je i ulična akcija tokom koje su građani razgovarali s predstavnicima mreže SEEN Transplant, ljekarima, transplantiranim osobama i pacijentima na dijalizi. Tom prilikom informisali su se o donorstvu, preuzimali edukativne materijale i potpisivali donorske kartice.
Poseban dio kampanje bio je posvećen zahvalnosti živim i preminulim donorima, čija humanost drugim ljudima pruža priliku za novi život.
Simbolika novog početka predstavljena je i olovkama koje se nakon upotrebe mogu zasaditi, a iz kojih potom može izrasti biljka. Ovu inicijativu dodatno obilježava činjenica da olovke proizvodi preduzeće koje zapošljava osobe s invaliditetom, čime se promocija donorstva povezuje s brigom o životnoj sredini i društvenom odgovornošću.
Poruka iz Sarajeva je jasna: unapređenje transplantacijske medicine zahtijeva konkretne institucionalne odluke, odgovornost i regionalnu saradnju. Za pacijente koji čekaju na organ, svaki napredak u razvoju donorstva znači i veću šansu za novi život.
DA za donorstvo, DA za život!
