I dok se politika trudi da na putu prema Evropi sve blokira, sve više mladih odlučuje u njoj graditi svoju budućnost, jer je u domovini teško vide. Odlazak mladih gorući je problem cijele države, ali nadležni ga zanemaruju. Hvale se nerijetko povracima u Bosnu i Hercegovinu, ali u odnosu na odlaske, taj je broj zanemariv.

Ne cvjeta više cvijeće ni na Zapadu. Usljed sve dubljih podjela, kriza, skretanja udesno, ratova, shvatili su i pojedini bh državljani da sunce tuđeg neba ne grije. Zbog toga se tokom prvih 9 mjeseci ove godine u TK vratilo više od 130 učenika povratnika. Mahom iz Njemačke, Slovenije i Sjedinjenih Američkih Država. Procjenjuje se i da se otprilike 32 hiljade ljudi planira vratiti u BiH u narednih pet godina, piše N1.

“Ti ljudi su prepoznali nakon boravka u bijelom svijetu, neku vrijednost, potencijale, budućnost koju imamo mi u BiH. To je vrlo ohrabrujuće”, naveo je akademik Esad Duraković.

Ipak, ne ohrabruje što je daleko veći broj onih koji i dalje odlaze iz BiH. U periodu od 2013. do 2025. državu je napustilo oko 450 hiljada ljudi.

“Otišao sam u Jordan prije tri-četiri godine i svaki put kada dođem u BiH poželim tu i ostati, ali me brzo ta želja prođe kada vidim da se situacija ne mijenja na bolje”, kazao nam je Adi Branković.

Stampedo odlaska, kaže struka, najveći je u najproduktivnijoj dobi. Prema izvještaju Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija iz 2021. godine, 47% mladih razmišlja o odlasku, 23% privremeno, 24% trajno. Dakle, skoro svaki drugi mladi čovjek spreman je spakovati kofere.

“I dalje vrlo često ispraćamo našu mladost na aerodromima, autobuskim stajalištima širom BiH. Pokazatelji su vrlo jasni, mi svaki dan gubimo naše stanovništvo, najsposobnije, koje je u velikom procentu završilo tercijarni ili sekundarni nivo obrazovanja i onda svoje znanje pružaju u zemljama zapadne Evrope, Njemačka, Austrija, Češka, Slovenija”, smatra demograf Amer Osmić.

Odlasci nam smanjuju natalitet, urušavaju demografsku sliku, usporavaju društveni i ekonomski razvoj. Studija Instituta za razvoj i inovacije procjenjuje da godišnje gubimo 1,5 milijardi evra zbog emigracije mladih. Uporedo, ne smanjuju se političke i nacionalne tenzije, korupcija, nepotizam, kao glavni razlozi odlaska. A puna su usta političarima o ljubavi prema državi, narodu, otadžbini.. Ali, patriotizam se ne jede, kaže sociolog, Vladimir Vasić.

“Ljudi ne razmišljaju o platama, pozicijama u društvu, već misle samo da ne puca i da ne bude rata. U te okolnosti da se vrate ljudi u BiH? Nemojte da se zavaravate da ljudi iz BiH odlaze jer ne vole svoj kućni prag, tamo gdje su odrasli, svoje pretke, jer nisu rodoljubivi, ne, teška srca idu iz BiH, vole svoj kućni prag, ali prosto su realni”, kazao je sociolog Vladimir Vasić.

Realnost je i da se svakim danom smanjuje bosanskohercegovačko stanovništvo. A sa sadašnjih skoro tri miliona, procjenjuje se da će do 2070. godine pasti na 1,6 miliona ljudi. Uglavnom, u trećoj životnoj dobi.

I dok se politika trudi da na putu prema Evropi sve blokira, sve više mladih odlučuje u njoj graditi svoju budućnost, jer je u domovini teško vide. Odlazak mladih gorući je problem cijele države, ali nadležni ga zanemaruju. Hvale se nerijetko povracima u Bosnu i Hercegovinu, ali u odnosu na odlaske, taj je broj zanemariv.

Ne cvjeta više cvijeće ni na Zapadu. Usljed sve dubljih podjela, kriza, skretanja udesno, ratova, shvatili su i pojedini bh državljani da sunce tuđeg neba ne grije. Zbog toga se tokom prvih 9 mjeseci ove godine u TK vratilo više od 130 učenika povratnika. Mahom iz Njemačke, Slovenije i Sjedinjenih Američkih Država. Procjenjuje se i da se otprilike 32 hiljade ljudi planira vratiti u BiH u narednih pet godina, piše N1.

“Ti ljudi su prepoznali nakon boravka u bijelom svijetu, neku vrijednost, potencijale, budućnost koju imamo mi u BiH. To je vrlo ohrabrujuće”, naveo je akademik Esad Duraković.

Ipak, ne ohrabruje što je daleko veći broj onih koji i dalje odlaze iz BiH. U periodu od 2013. do 2025. državu je napustilo oko 450 hiljada ljudi.

“Otišao sam u Jordan prije tri-četiri godine i svaki put kada dođem u BiH poželim tu i ostati, ali me brzo ta želja prođe kada vidim da se situacija ne mijenja na bolje”, kazao nam je Adi Branković.

Stampedo odlaska, kaže struka, najveći je u najproduktivnijoj dobi. Prema izvještaju Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija iz 2021. godine, 47% mladih razmišlja o odlasku, 23% privremeno, 24% trajno. Dakle, skoro svaki drugi mladi čovjek spreman je spakovati kofere.

“I dalje vrlo često ispraćamo našu mladost na aerodromima, autobuskim stajalištima širom BiH. Pokazatelji su vrlo jasni, mi svaki dan gubimo naše stanovništvo, najsposobnije, koje je u velikom procentu završilo tercijarni ili sekundarni nivo obrazovanja i onda svoje znanje pružaju u zemljama zapadne Evrope, Njemačka, Austrija, Češka, Slovenija”, smatra demograf Amer Osmić.

Odlasci nam smanjuju natalitet, urušavaju demografsku sliku, usporavaju društveni i ekonomski razvoj. Studija Instituta za razvoj i inovacije procjenjuje da godišnje gubimo 1,5 milijardi evra zbog emigracije mladih. Uporedo, ne smanjuju se političke i nacionalne tenzije, korupcija, nepotizam, kao glavni razlozi odlaska. A puna su usta političarima o ljubavi prema državi, narodu, otadžbini.. Ali, patriotizam se ne jede, kaže sociolog, Vladimir Vasić.

“Ljudi ne razmišljaju o platama, pozicijama u društvu, već misle samo da ne puca i da ne bude rata. U te okolnosti da se vrate ljudi u BiH? Nemojte da se zavaravate da ljudi iz BiH odlaze jer ne vole svoj kućni prag, tamo gdje su odrasli, svoje pretke, jer nisu rodoljubivi, ne, teška srca idu iz BiH, vole svoj kućni prag, ali prosto su realni”, kazao je sociolog Vladimir Vasić.

Realnost je i da se svakim danom smanjuje bosanskohercegovačko stanovništvo. A sa sadašnjih skoro tri miliona, procjenjuje se da će do 2070. godine pasti na 1,6 miliona ljudi. Uglavnom, u trećoj životnoj dobi.