U prvoj epizodi serijala In Focus: Her, koji donosi priče žena čiji rad, upornost i hrabrost mijenjaju društvo, gošća je bila Džemila Telalović, osnivačica i predsjednica Udruženja Hrabro srce iz Zenice. Kroz razgovor je otvorila svoje životne i profesionalne priče, govoreći o motivima, izazovima i iskustvima koje je oblikovala borba za dostojanstveniji život ljudi u potrebi.
Džemila Telalović rođena je u mjestu Stranjani kod Zenice. Završila je Osnovnu školu “Ahmed Muradbegović” i Srednju ekonomsku školu u Zenici, a trenutno je apsolventica na Filozofskom fakultetu, odsjek Turski jezik i književnost.
“Ja nikad ne bih otišla iz Zenice. Meni je ovdje super. Najviše zbog roditelja i bližih ljudi. Imala sam priliku da odem, ali teško bih napustila svoj grad”, kaže Džemila.
Ideja o osnivanju Udruženja “Hrabro srce” rodila se 2017. godine, ali korijeni sežu još desetak godina ranije.
“Prije desetak godina vodila sam jedno udruženje iz Lukavca. Tada sam shvatila da mogu i trebam nešto uraditi za naše ljude. Tako je nastalo ‘Hrabro srce’ – iz potrebe da se pomogne onima koji su najugroženiji, socijalno slabiji, bolesni i oni koji se liječe van BiH”, objašnjava Telalović.
Početak, kaže, nije bio jednostavan.
“Radili smo iz našeg stana, selili se s adrese na adresu. Danas smo smješteni u Crkvicama, a iza nas su godine rada, truda i povjerenja koje su ljudi prepoznali. Sada smo prepoznatljivi ne samo u Zeničko-dobojskom kantonu, nego i širom države.”
Od paketa hrane do apela za liječenje
Rad Udruženja započeo je organizacijom apela za prehrambene pakete.
“Na početku su sredstva bila skromna, ali potrebe su stalno rasle. Ljudi nam se obraćaju za sve, od vreće brašna do pomoći djeci bez roditelja”, kaže Džemila.
Poseban izazov bio je period pandemije COVID-19.
“Kada se nije moglo doći do brašna, mi smo uspijevali pronaći i dijeliti ljudima. U jednom danu smo znali organizovati i po tri podjele hrane. To su bile teške, ali i presudne godine za naše Udruženje.”
Nakon pandemije, Hrabro srce je proširilo djelovanje i na apelacije za liječenje.
“Trenutno radimo na apelima za teške slučajeve, majke s četvero djece, četvrti stadij tumora… To su situacije koje nas emotivno iscrpe, ali nas i podsjećaju zašto postojimo.”
“Bolje je biti s ove strane koja daje”
Iako majka dvoje djece, djevojčice od 10 godina i bebe, Džemila uspješno balansira između porodice i humanitarnog rada.
“Volim raditi pod pritiskom. Nije mi teško. Imam podršku porodice i firmi koje nam pomažu. Kada vidim ljude u nevolji, često se stavim u njihovu poziciju. Hvala Bogu, mi nismo iskušani na taj način, ali uvijek razmišljam – bolje je biti s ove strane koja daje, a ne one koja traži pomoć.”
Telalović ističe da mnoge prepreke s kojima se susreću dolaze zbog neefikasnosti sistema.
“Ljudi koji se liječe u Turskoj moraju dobiti saglasnost tri klinička centra u BiH da bi mogli ići van zemlje. Ti procesi traju, a pacijenti nemaju vremena čekati. Zato se obraćaju nama, da im pomognemo da sami finansiraju liječenje. Nažalost, refundacija ne postoji, osim ako se ide preko Fonda solidarnosti.”
Dodaje i da je saradnja sa institucijama skromna.
“Svjesni smo koliko traju procedure. Dešava se da pacijenti nemaju terapiju koja im je životno važna. To je strašno.”
Kuća za majke i borba protiv nasilja
U budućnosti, Džemila i njeni saradnici žele pokrenuti izgradnju kuće za majke – sigurnog mjesta za žene i očeve u teškim životnim situacijama.
“Veliki broj žena nam se javlja. Trpe nasilje, šalju slike, mole za pomoć. Institucije tu često zakažu. Nažalost, država nije zaštitila žene. Ljudi prijave nasilje, počinitelji daju izjavu i budu pušteni, a onda se dogodi tragedija – femicid ili nešto jednako strašno.”
Kroz rad “Hrabrog srca” Džemila Telalović pokazuje da solidarnost i empatija i dalje postoje, ali i da se sistemske promjene moraju ubrzati.
“Mi radimo najbolje što možemo, ali to ne može biti trajno rješenje. Institucije moraju preuzeti odgovornost. Naš cilj je da pomognemo onima koji danas nemaju glas – i da ih sutra više ne bude toliko”, poručuje na kraju razgovora.
U nastavku poslušajte razgovor.
Ova emisija je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru programa Reporting Diversity Network. Za njen sadržaj isključivo je odgovorno udruženje MediaS i ono nužno ne odražava stavove Evropske unije niti Reporting Diversity Network.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
