Značajno povećanje troškova rada kroz Uredbu o minimalnoj plaći, uz državnu intervenciju u tržište rada, već proizvodi negativne posljedice po privredu Federacije BiH, a stvarni efekti, upozoravaju poslodavci, tek će se u punoj mjeri vidjeti do kraja godine.
Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH kazao je na konferneciji za medije da je poslodavcima u FBiH ova godina krenula sa dva događaja koja su obilježila aktivnosti poslovne zajednice.
“A to je Uredba o minimalnoj plaći i Zakon o unutrašnjoj trgovini u Federaciji BiH, vjerujem da će to biti temom rasprava i tokom 2026. godine”, kazao je Imširović.
Naglasio je da je značajno povećanje troška rada uzrokovano Uredbom o minimalnim plaćama u FBiH.
“Sve nas u poslovnoj zajednici, a vjerujem i socijalne partnere, stavilo u jednu sasvim drugačiju poziciju. Svi smo se morali suočiti sa značajnijim troškom što je u konačnici dovelo do erozije poduzetničke baze, u smislu da su mnogi najavljivali i odustajanje od biznisa i preseljenje biznisa u nama druge, susjedne države”, kazao je Imširović.
Tvrdi da je došlo i do otkaza, a da se to posebno reflektiralo na mala i mikro preduzeća.
“Moram reći da je ono što je bilo teško ‘amortizovano’ donošenjem tri Uredbe o sufinansiranju i refundiranju doprinosa, Uredbom o finansijskoj pomoći niskoakumulativnih preduzeća i Uredbom za finansiranje doprinosa za zaposlenike, dobrim dijelom spriječila sve negativne efekte – rekao je Imširović, te dodao da će se stvarni efekti povećanja minimalne plaće vidjeti tek po završetku godine.
Makroekonomski efekti nisu baš optimistični”, kaže Imširović.
Naglasio je da državno administriranje plaća, bez obzira na dobru namjeru uvijek ima za posljedicu dvije konsekvence.
“Jedna je dodatno opterećenje onih koji već doprinose uporedo sa poticanjem neefikasnosti i druga jako loša poruka tržištu rada”, tvrdi Imširović.
Neradna nedjelja
Govoreći o Zakonu o unutrašnjoj trgovini u FBiH, Imširović je rekao da se kompletna rasprava o tom zakonu svela na onaj kontraverzni član 18. o neradnoj nedjelji.
“Nažalost, ni dan-danas nismo postigli konsenzus na nivou Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH u kontekstu pozitivnih i negativnih stvari. Stav Udruženja poslodavaca je tu bio vrlo pragmatičan, zakonsko rješenje o unutrašnjoj trgovini definitivno jeste jedno od boljih zakonskih rješenja. Neradna nedjelja sa sobom donosi i prednosti i mane, zavisi iz kojeg ugla neko to mjeri, odnosno kvantificira. Vjerujem da ne trebamo ići dalje u derogiranje tog rješenja, nego trebamo pokušati to ispratiti do kraja i tu neradnu nedjelju prihvatiti kao našu svakodnevnicu”, poručio je Imširović.
Kazao je da je pozitivna mjera, kada je u pitanju Uredba o minimalnoj plaći u Federaciji BiH, donošenje izmjena i dopuna Zakona o doprinosima u FBiH.
Govorio je i o Zakonu o radu u FBiH koji, kako je rekao, nije dobio kompletnu podršku od poslodavaca.
“Održali smo par sastanaka, formirali radne grupe i vjerujemo da ćemo naći rješenje. Nadam se da će naše primjedbe biti uvažene, a one se odnose na uključivanje pauze u radno vrijeme koja nas najviše boli i kada govorimo o troškovima rada, vjerujemo da i ona dobrim dijelom otežava daljnje uspješno poslovanje kompanija”, ističe Imširović.
Govorio je i o minimalnoj plaći u 2026. godini.
“Ima jedna anegdota, a to je da je minimalna plaća popularan politički analgetik za smirivanje javnosti, ali s nesagledivim nuspojavama po ekonomiju. Rast plaće može biti održiv rastom konkurentnosti. Sve ostalo je iluzija koja će nas mnogo koštati. Ako se nastavi rast plaća veći od rasta produktivnosti, suočit ćemo se s rastom inflacije i gubitkom profitabilnosti. To ne bi pogodilo samo izvozne firme, već i sve ostale firme”, zaključio je Imširović.
Tvrdi da nesklad rasta plaća i produktivnosti u kraktom vremenskom periodu, a to se, kako ističe, vidjelo i u 2025. godini, dugoročno loše utječe na konkurentnost privrednih subjekata gdje su posebno pogođena izvozna preduzeća.
“Ako bi se nastavio rast plaća iznad rasta porduktivnosti, suočili bi se sa gubitkom profitabilnosti i nažalost gubitkom tržišta”, rekao je Imširović.
Edin Emšo, član Udruženja poslodavaca FBiH, podsjetio je da će privrednicima dodatno opterećavajuće biti to ako se u 2026. nastavi poskupljenje električne energije, kao i uvođenje Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM).
Oporezivanje prihoda
Naglasio je da privredni subjekti dugo traže rješavanje pojedinih nelogičnosti, kao što je oporezivanje prihoda ostvarenog prodajom udjela.
Nada se da će ovo oporezivanje u drugoj polovini 2026. biti ukinuto. Izdvojio je još nekoliko poteškoća.
“Nismo pretjerano sretni kako teče proces digitalizacije. Moguće je da ćemo završiti na sivoj listi Komiteta eksperata za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranje (Moneyvala), što će utjecati na poslovanje. Nismo zadovoljni ni školstvom.
Krivični zakon je potrebno usaglasiti s krivičnim zakonom EU-a jer se vlasnici kompanija trenutno terete za ostvarivanje koristi od kompanijinih sredstava, a vlasnici su kompanija. To arhaično zakonodavstvo je bilo primjenjivo kada su firme bile u društvenom vlasništvu”, istakao je Emšo.
Adnan Smailbegović, član Udruženja poslodavaca FBiH, smatra nužnim reindustrijalizirati Bosnu i Hercegovinu.
“Da bi podigli ekonomiju i standard građana, moramo se fokusirati na pojedine privredne grane. Bosna i Hercegovina je uvijek bila i vjerovatno će ostati industrijska zemlja – nije živjela ni od turizma, ni od poljoprivrede. Udruženje je prije mjesec dana imalo konferenciju o reindustrijalizaciji Bosne i Hercegovine. Cijenimo da se moramo fokusirati na vraćanje industrije na kolosijek od prije rata”, rekao je Smailbegović.
