Zimski vremenski uslovi, niske temperature i pojava leda na trotoarima i saobraćajnicama značajno povećavaju rizik od klizanja i padova, što svake godine rezultira brojnim povredama građana. Najugroženiji su pješaci, starije osobe, ali i svi oni koji se svakodnevno kreću gradskim ulicama u ranim jutarnjim i večernjim satima.
Prema iskustvima zdravstvenih radnika, najčešće povrede nastaju usljed naglog gubitka ravnoteže na zaleđenim površinama, a obuhvataju uganuća zglobova, istegnuća ligamenata, povrede stopala, koljena i ručnih zglobova, dok u težim slučajevima može doći i do prijeloma.
Preporučeno
Pročitajte i ovo
Stručnjaci savjetuju nekoliko osnovnih mjera prevencije:
- nositi obuću s neklizajućim đonom ili dodatnim zimskim ulošcima protiv klizanja;
- hodati sporije, sitnijim koracima, bez žurbe;
- izbjegavati nagle pokrete i nošenje teških tereta;
- ruke držati slobodnim, bez držanja u džepovima;
- kretati se po dijelovima trotoara koji su posuti solju ili pijeskom.
Poseban oprez preporučuje se u jutarnjim satima, kada se led često ne vidi, ali je prisutan zbog noćnog smrzavanja.
Šta učiniti ako dođe do pada?
U slučaju pada na ledu važno je ostati smiren i ne ustajati naglo. Ako se pojavi bol, čak i bez vidljivog otoka, preporučuje se:
- odmor i rasterećenje povrijeđenog dijela;
- primjena hladnih obloga u prvim satima nakon povrede;
- izbjegavanje grijanja i masiranja povrijeđenog mjesta;
- praćenje simptoma u narednim satima.
Ljekari upozoravaju da odsustvo otoka ne znači nužno da povreda nije ozbiljna, te da se kod stalne boli, trnjenja, osjećaja peckanja ili pogoršanja simptoma treba obratiti zdravstvenoj ustanovi.
Zimski uslovi zahtijevaju dodatnu pažnju, jer jedan trenutak nepažnje na ledu može rezultirati dugotrajnim zdravstvenim problemima.
Zimski vremenski uslovi, niske temperature i pojava leda na trotoarima i saobraćajnicama značajno povećavaju rizik od klizanja i padova, što svake godine rezultira brojnim povredama građana. Najugroženiji su pješaci, starije osobe, ali i svi oni koji se svakodnevno kreću gradskim ulicama u ranim jutarnjim i večernjim satima.
Prema iskustvima zdravstvenih radnika, najčešće povrede nastaju usljed naglog gubitka ravnoteže na zaleđenim površinama, a obuhvataju uganuća zglobova, istegnuća ligamenata, povrede stopala, koljena i ručnih zglobova, dok u težim slučajevima može doći i do prijeloma.
Preporučeno
Pročitajte i ovo
Stručnjaci savjetuju nekoliko osnovnih mjera prevencije:
- nositi obuću s neklizajućim đonom ili dodatnim zimskim ulošcima protiv klizanja;
- hodati sporije, sitnijim koracima, bez žurbe;
- izbjegavati nagle pokrete i nošenje teških tereta;
- ruke držati slobodnim, bez držanja u džepovima;
- kretati se po dijelovima trotoara koji su posuti solju ili pijeskom.
Poseban oprez preporučuje se u jutarnjim satima, kada se led često ne vidi, ali je prisutan zbog noćnog smrzavanja.
Šta učiniti ako dođe do pada?
U slučaju pada na ledu važno je ostati smiren i ne ustajati naglo. Ako se pojavi bol, čak i bez vidljivog otoka, preporučuje se:
- odmor i rasterećenje povrijeđenog dijela;
- primjena hladnih obloga u prvim satima nakon povrede;
- izbjegavanje grijanja i masiranja povrijeđenog mjesta;
- praćenje simptoma u narednim satima.
Ljekari upozoravaju da odsustvo otoka ne znači nužno da povreda nije ozbiljna, te da se kod stalne boli, trnjenja, osjećaja peckanja ili pogoršanja simptoma treba obratiti zdravstvenoj ustanovi.
Zimski uslovi zahtijevaju dodatnu pažnju, jer jedan trenutak nepažnje na ledu može rezultirati dugotrajnim zdravstvenim problemima.