Zimsko vrijeme može imati snažan negativan uticaj na zdravlje kože. Niske temperature, zagađen zrak, hladan vjetar, suh zrak i grijanje u zatvorenim prostorima često dovode do isušivanja, iritacija i oštećenja kožne barijere. Zbog toga je pravilna njega kože zimi od ključne važnosti za očuvanje njenog zdravlja i izgleda.
Ovo je u razgovoru za Fenu izjavila prim.mr.sci.med.dr. Hana Helppikangas-Hunara, specijalista dermatovenerolog i zdravstveni menadžer.
Po njenim riječima, tokom zime koža je izložena nepovoljnim vanjskim i unutrašnjim uslovima. Hladan zrak ima nisku vlažnost, dok grijanje dodatno isušuje prostorije, što uzrokuje gubitak prirodne vlage iz kože.
Najčešći problemi sa kožom zimi uključuju: suhoću i perutanje kože, osjećaj zatezanja, crvenilo i iritacije, pucanje kože na rukama i usnama, pogoršanje ekcema, psorijaze, rozacee, atopijskog i seboroičnog dermatitisa, te pojavu svrbeža kože.
Ističe da je koža lica, ruku i usana posebno osjetljiva jer je stalno izložena hladnoći i vjetru.
“Prirodna zaštitna barijera kože zimi slabi zbog čestog pranja ruku, vrućih tuševa i korištenja agresivnih sapuna. Kada je kožna barijera oštećena, koža gubi vlagu i postaje osjetljivija na vanjske uticaje. Čim se poremeti kožna barijera koja ima niz funkcija dolazi i do poremećaja hidro-lipidne barijere koja se prvo manifestiju suhoćom kože te ako se ne reaguje na vrijeme, dolazi do aktivacije niza drugih simptoma”, kaže dr. Helppikangas-Hunara.
Također, iako je sunce slabije, UV zraci su prisutni i zimi, naročito na snijegu koji ih reflektuje, što može ubrzati starenje kože ali i nastanak različitih hiperpigmentacija i drugih promjena na koži.
Dr. Helppikangas-Hunara je rekla da je potrebno pojačati hidrataciju kože tijela kao i lica te se koriste bogate hidratantne kreme koje sadrže ceramide, glicerin, hijaluronsku kiselinu, shea maslac ili prirodna ulja. Kremu je najbolje nanositi odmah nakon tuširanja.
Upozorava da treba izbjegavati agresivne proizvode sa alkoholom i parfemima. Birati blage, pH-neutralne gelove i mlijeka za čišćenje kože.
Nošenje rukavica, šala i kapa smanjuje direktno izlaganje kože hladnom zraku i vjetru, a prije izlaska vani obavezno nanijeti zaštitnu kremu za lice.
Balzam za usne i kreme za ruke treba koristiti više puta dnevno kako bi se spriječilo pucanje i iritacije.
Korištenje ovlaživača zraka u grijanim prostorijama pomaže u održavanju optimalne vlažnosti i sprječava isušivanje kože.
Krema sa zaštitnim faktorom (SPF) treba biti dio svakodnevne rutine, posebno tokom boravka na planini ili snijegu.
Dr. Helppikangas-Hunara dalje ističe da je osim vanjske njege, važno voditi računa i o unutrašnjoj hidrataciji. Piti dovoljno vode i konzumirati namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, vitaminima A, C i E, koje doprinose zdravlju kože.
Također navodi da finska sauna pruža niz zdravstvenih prednosti, jer prema staroj finskoj izreci, “žena je najljepša nakon saune”.
Finska sauna pruža niz zdravstvenih prednosti na: kardiovaskularno zdravlje, smanjenje stresa i mentalno zdravlje, ublažavanje boli i oporavak mišića, poboljšanje respiratorne funkcije, poboljšava san ali također utiče na detoksikaciju i zdravlje kože.
Dubinski je čisti, eliminira toksine kroz znojenje, poboljšava tonus kože zbog promjena temperature te potiče cirkulaciju i prijenos kisika, čineći je ljepšom, čišćom i zategnutijom; ključno je znoj isprati hladnom vodom.
Dr. Helppikangas-Hunara na kraju kaže da zimsko vrijeme može ozbiljno narušiti zdravlje kože, ali uz pravilnu njegu i zaštitu moguće je spriječiti većinu problema.
Redovna hidratacija, blagi proizvodi i zaštita od hladnoće ključni su faktori za zdravu i njegovanu kožu tokom zime. Naravno, kako ističe, svako ima različiti tip kao i stanje kože tako da je najbolje posavjetovati se sa svojim dermatologom koji će klinički pregledati i objasniti te preporučiti adekvatnu njegu ili terapiju u slučaju pogoršanja nekih kožnih oboljenja.
