Ukrajinski portal objavio je ispovijest koju je dao Selver Hrustić iz Bosne i Hercegovine, rekavši da se pridružio ruskoj vojsci. Potom su ga zarobile ukrajinske snage. Njegov otac je za Detektor kazao da je najvažnije da mu je sin živ.

“Odlazak u rusku vojsku ne odobravam.”

Ovako je svoju izjavu za Detektor započeo Fahrudin Hrustić, čiji sin Selver se trenutno nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini.

“Ja nisam ni za kakav rat, nije trebao otići. Ali, donio je odluku i otišao je. Ponosan sam na njega što je samostalno donio odluku i ja se ne petljam u te odluke”, rekao je Fahrudin Hrustić u telefonskom razgovoru.

Ukrajinski portal UNITED24 Media objavio je 17. januara ispovijest Selvera Hrustića iz BiH, koji je rekao da se ruskoj vojsci pridružio u septembru 2025. godine. Njega su, kako se objašnjava, nepoznatog datuma zarobile ukrajinske snage.

U objavi se navodi da je to bio njegov način da pobjegne od, kako se tvrdi, problema sa zakonom koji je imao u Evropi, ne precizirajući gdje.

UNITED24 Media je dio inicijative koju je 2022. godine pokrenuo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i koordinira ga tim Ministarstva digitalne transformacije Ukrajine.

Nije znao da mu je sin zarobljen

Fahrudin Hrustić, koji nije znao da mu je sin ratni zarobljenik, kazao je da je iznenađen činjenicom da mu je sin završio u vojsci i zarobljeništvu te da mu je prva pomisao bila “što me nije pitao”.

Objasnio je i da je njegov sin otišao u Rusiju “nekada u 9. mjesecu” 2025. godine.

“Čula se moja žena s njim u 12. mjesecu, pričala je s njim. Nije rekao da je u vojsci. Rekao je da je u Moskvi. (…) Govorio je da je u nekoj firmi. (…) Nije se čula s njim jedno 15 dana”, rekao je.

Na kraju razgovora je kazao da od bh. vlasti ne očekuje ništa jer im “nikada nije vjerovao”.

“Ali najbitnije mi je sad da je on živ”, poručio je.

Na upit Detektora o ovom slučaju, iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nije stigao odgovor do objave ovog teksta, a na upite i pozive nije odgovarao ni ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. Od početka invazije 2022. godine, ovo je ujedno prvi javno poznati slučaj državljanina BiH koji se nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini nakon učešća u ruskoj vojsci.

Obećan mu advokat

Selver Hrustić je u svom svjedočanstvu za ukrajinski medij rekao da mu je obećan advokat nakon služenja šest mjeseci u ruskoj vojsci, kao i da neće biti raspoređen na front. Umjesto toga, dodaje se, poslat je na smrtno opasnu misiju u Ukrajinu.

Hrustić je u izjavi kazao da je ugovor potpisao s ruskim Ministarstvom odbrane i da drugima ne preporučuje prijavljivanje u rusku vojsku.

“Pošalju vam tokom dana pola litre vode i jednu ili dvije male kutije mesa. Dvoje ljudi, vi i vaš kolega, dijelite pola litre vode i malo hrane”, pojasnio je Hrustić u intervjuu na engleskom jeziku.

Naveo je i da se 80 posto ljudi nije vratilo iz Petrpovlivke, koja se nalazi istočno od ukrajinskog grada Kupjanska i koja je pod stalnim napadima ruskih snaga.

Hrustić je rekao i da su šanse za preživljavanje svega deset posto.

Detektor nije mogao nezavisno potvrditi navode iz objave i intervjua s Hrustićem.

Ratovanje na stranim ratištima kažnjivo je zakonom za državljane BiH.

Komšija objasnio zašto je Selver Hrustić otišao u rat

U razgovoru za Detektor, Hrustićev poznanik i komšija, čije je ime poznato redakciji, kazao je kako je on krajem ljeta 2025. godine pričao da želi ići u Rusiju.

“Njegova ubjeđenja što ide gore jesu vjerska. Bizantijci, sveti ratovi i to. Muslimani i pravoslavci protiv Zapada. On je vjerovao da čini pravu stvar da se bori za Rusiju (…) Vjerovao je da je Putin u pravu, da je dobar vođa i lider, i da mi svi griješimo”, rekao je Hrustićev poznanik.

“Sad priča kontra stvar – da nije baš to tako kako je mislio da će biti tamo”, zaključio je Hrustićev poznanik nakon što je pogledao video koji je objavio United24.

Objasnio je i da je Hrustić proveo izvjesno vrijeme u azilu u Njemačkoj, što je Detektoru potvrdio i otac zarobljenog Hrustića.

“Pa se izvukao, došao ovdje (u BiH) i pričao kako planira da ide u Rusiju, ali da ne zna kako će se prebaciti. I drug mi je rekao da je otišao, 9. ili 10. mjesec prošle godine”, ispričao je.

Šta otkrivaju nalozi na društvenim mrežama?

Na Facebooku postoji nekoliko naloga pod imenom Selvera Hrustića, a na jednom od njih pozadinska slika je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Da Hrustić nije prvi put u Rusiju otišao 2025. godine pokazuju neke od njegovih objava iz 2022. na kojima ga je Detektor locirao u Rusiji. Na jednoj od fotografija, koju je na Facebooku objavio u junu 2022. godine, Hrustić se nalazi ispred katedrale sv. Izaka u Sankt Peterburgu, najveće crkve u ovom ruskom gradu.

Također, još jedna objava sa ove društvene mreže iz augusta iste godine prikazuje Hrustića u Moskvi. Ovog puta nalazio se ispred prepoznatljivih građevina Kremlja, tokom noćne šetnje, a fotografiju je objavio u grupi obožavalaca kćerke Brucea Leeja iz njemačkog grada Passaua.

Detektor nije mogao nezavisno potvrditi kada su tačno fotografije nastale.

Osim društvenih mreža, Hrustića u Rusiji novinari Detektora uspjeli su locirati pomoću aplikacije za dostavu hrane “Dostavista – kurirski poslovi”, čijim autorima se Hrustić putem Google trgovine za aplikacije u aprilu 2022. godine požalio da nije u mogućnosti preuzeti aplikaciju.

Hrustić je za sebe na Facebooku naveo da je iz Zenice i da trenutno živi u Njemačkoj.

Taj profil među prijateljima ima oko desetak naloga njemačke Alternative za Nemačku (AfD), ekstremno desničarske političke stranke u toj zemlji, koju prate kontroverze zbog bliskih veza s Kremljem.

Detektor je analizirao i neke od komentara koje je Hrustić ostavljao na drugim Facebook objavama, a u jednom od njih prije tri godine Ukrajince je nazvao “ruskom nacijom”, što je argument koji koriste ruski ekstremisti kako bi opravdali invaziju.

Rusija ne traži zarobljenike iz drugih zemalja

Novinar ukrajinskog javnog emitera Suspilne iz Kijeva Andrew Pogorilyi pratio je publikacije o razmjenama ratnih zarobljenika, navodeći kako je to redovna praksa od početka invazije na Ukrajinu.

Za Detektor je objasnio da razmjene uključuju ratne zarobljenike i civile, prema listama koje dogovore obje strane, što je bilo posebno vidljivo tokom 2025. godine.

Naveo je i kako takve razmjene teško da mogu uključivati bilo koga osim državljana dviju zaraćenih zemalja – Rusije i Ukrajine, bez obzira na veliki broj dobrovoljaca koji dolaze na ovo ratište.

“Rusija ne uključuje strane državljane u standardne razmjene i često izbjegava prebacivanje takvih osoba u Ukrajinu, koristeći ih kao polugu za vlastite političke ciljeve”, dodao je Pogorilyi.

Na iste ovakve činjenice ukazuje i The Wall Street Journal u svom izvještavanju o stranim zarobljenicima u Ukrajini, koji se nadaju da će pregovorima o završetku sukoba biti obuhvaćeni i oni. Dok vrijeme provode u ukrajinskom zatvoru, navodi se u izvještaju, oni maštaju kako će im kraj rata donijeti povratak u Rusiju ili treće zemlje iz kojih su došli.

Mnogi na prevaru odvedeni na front

Mnogi od regrutovanih van Rusije tvrde kako su na prevaru dovedeni na front, što potvrđuje i istraživanje BBC-a u kome ruski dobrovoljci iz Sirije pojašnjavaju kako su na prevaru poslani u najopasnije misije na ratištu.

Pogorilyi je pojasnio da iz Rusije ne postoje nikakve inicijative ni kada je riječ o razmjeni zarobljenika koji su iz drugih zemalja dobrovoljno došli u Ukrajinu.

“Ne postoje službene informacije koje ukazuju na to da Rusija formalno zahtijeva da Ukrajina primi nazad državljane trećih zemalja kao dio procedura razmjene. U isto vrijeme, Rusija često manipuliše tvrdnjama da Ukrajina ne želi da razmjenjuje ni svoje državljane”, naveo je Pogorilyi.

U nedavnom istraživanju Detektor je otkrio kako izgleda proces regrutacije dobrovoljaca s Balkana putem društvenih mreža, te ko su osobe koje organiziraju ove aktivnosti u Rusiji i Ukrajini.

Neki od dobrovoljaca se sumnjiče i za ratne zločine u Ukrajini. Kako je potvrđeno za Detektor iz ukrajinskog Državnog tužilaštva, ta institucija je 2024. od BiH tražila informacije o 12 neimenovanih državljana BiH koji se sumnjiče za ratne zločine u ovoj državi. Informacije o njihovom statusu, kako su naveli, nisu dobili.

Ukrajinski portal objavio je ispovijest koju je dao Selver Hrustić iz Bosne i Hercegovine, rekavši da se pridružio ruskoj vojsci. Potom su ga zarobile ukrajinske snage. Njegov otac je za Detektor kazao da je najvažnije da mu je sin živ.

“Odlazak u rusku vojsku ne odobravam.”

Ovako je svoju izjavu za Detektor započeo Fahrudin Hrustić, čiji sin Selver se trenutno nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini.

“Ja nisam ni za kakav rat, nije trebao otići. Ali, donio je odluku i otišao je. Ponosan sam na njega što je samostalno donio odluku i ja se ne petljam u te odluke”, rekao je Fahrudin Hrustić u telefonskom razgovoru.

Ukrajinski portal UNITED24 Media objavio je 17. januara ispovijest Selvera Hrustića iz BiH, koji je rekao da se ruskoj vojsci pridružio u septembru 2025. godine. Njega su, kako se objašnjava, nepoznatog datuma zarobile ukrajinske snage.

U objavi se navodi da je to bio njegov način da pobjegne od, kako se tvrdi, problema sa zakonom koji je imao u Evropi, ne precizirajući gdje.

UNITED24 Media je dio inicijative koju je 2022. godine pokrenuo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i koordinira ga tim Ministarstva digitalne transformacije Ukrajine.

Nije znao da mu je sin zarobljen

Fahrudin Hrustić, koji nije znao da mu je sin ratni zarobljenik, kazao je da je iznenađen činjenicom da mu je sin završio u vojsci i zarobljeništvu te da mu je prva pomisao bila “što me nije pitao”.

Objasnio je i da je njegov sin otišao u Rusiju “nekada u 9. mjesecu” 2025. godine.

“Čula se moja žena s njim u 12. mjesecu, pričala je s njim. Nije rekao da je u vojsci. Rekao je da je u Moskvi. (…) Govorio je da je u nekoj firmi. (…) Nije se čula s njim jedno 15 dana”, rekao je.

Na kraju razgovora je kazao da od bh. vlasti ne očekuje ništa jer im “nikada nije vjerovao”.

“Ali najbitnije mi je sad da je on živ”, poručio je.

Na upit Detektora o ovom slučaju, iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nije stigao odgovor do objave ovog teksta, a na upite i pozive nije odgovarao ni ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. Od početka invazije 2022. godine, ovo je ujedno prvi javno poznati slučaj državljanina BiH koji se nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini nakon učešća u ruskoj vojsci.

Obećan mu advokat

Selver Hrustić je u svom svjedočanstvu za ukrajinski medij rekao da mu je obećan advokat nakon služenja šest mjeseci u ruskoj vojsci, kao i da neće biti raspoređen na front. Umjesto toga, dodaje se, poslat je na smrtno opasnu misiju u Ukrajinu.

Hrustić je u izjavi kazao da je ugovor potpisao s ruskim Ministarstvom odbrane i da drugima ne preporučuje prijavljivanje u rusku vojsku.

“Pošalju vam tokom dana pola litre vode i jednu ili dvije male kutije mesa. Dvoje ljudi, vi i vaš kolega, dijelite pola litre vode i malo hrane”, pojasnio je Hrustić u intervjuu na engleskom jeziku.

Naveo je i da se 80 posto ljudi nije vratilo iz Petrpovlivke, koja se nalazi istočno od ukrajinskog grada Kupjanska i koja je pod stalnim napadima ruskih snaga.

Hrustić je rekao i da su šanse za preživljavanje svega deset posto.

Detektor nije mogao nezavisno potvrditi navode iz objave i intervjua s Hrustićem.

Ratovanje na stranim ratištima kažnjivo je zakonom za državljane BiH.

Komšija objasnio zašto je Selver Hrustić otišao u rat

U razgovoru za Detektor, Hrustićev poznanik i komšija, čije je ime poznato redakciji, kazao je kako je on krajem ljeta 2025. godine pričao da želi ići u Rusiju.

“Njegova ubjeđenja što ide gore jesu vjerska. Bizantijci, sveti ratovi i to. Muslimani i pravoslavci protiv Zapada. On je vjerovao da čini pravu stvar da se bori za Rusiju (…) Vjerovao je da je Putin u pravu, da je dobar vođa i lider, i da mi svi griješimo”, rekao je Hrustićev poznanik.

“Sad priča kontra stvar – da nije baš to tako kako je mislio da će biti tamo”, zaključio je Hrustićev poznanik nakon što je pogledao video koji je objavio United24.

Objasnio je i da je Hrustić proveo izvjesno vrijeme u azilu u Njemačkoj, što je Detektoru potvrdio i otac zarobljenog Hrustića.

“Pa se izvukao, došao ovdje (u BiH) i pričao kako planira da ide u Rusiju, ali da ne zna kako će se prebaciti. I drug mi je rekao da je otišao, 9. ili 10. mjesec prošle godine”, ispričao je.

Šta otkrivaju nalozi na društvenim mrežama?

Na Facebooku postoji nekoliko naloga pod imenom Selvera Hrustića, a na jednom od njih pozadinska slika je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Da Hrustić nije prvi put u Rusiju otišao 2025. godine pokazuju neke od njegovih objava iz 2022. na kojima ga je Detektor locirao u Rusiji. Na jednoj od fotografija, koju je na Facebooku objavio u junu 2022. godine, Hrustić se nalazi ispred katedrale sv. Izaka u Sankt Peterburgu, najveće crkve u ovom ruskom gradu.

Također, još jedna objava sa ove društvene mreže iz augusta iste godine prikazuje Hrustića u Moskvi. Ovog puta nalazio se ispred prepoznatljivih građevina Kremlja, tokom noćne šetnje, a fotografiju je objavio u grupi obožavalaca kćerke Brucea Leeja iz njemačkog grada Passaua.

Detektor nije mogao nezavisno potvrditi kada su tačno fotografije nastale.

Osim društvenih mreža, Hrustića u Rusiji novinari Detektora uspjeli su locirati pomoću aplikacije za dostavu hrane “Dostavista – kurirski poslovi”, čijim autorima se Hrustić putem Google trgovine za aplikacije u aprilu 2022. godine požalio da nije u mogućnosti preuzeti aplikaciju.

Hrustić je za sebe na Facebooku naveo da je iz Zenice i da trenutno živi u Njemačkoj.

Taj profil među prijateljima ima oko desetak naloga njemačke Alternative za Nemačku (AfD), ekstremno desničarske političke stranke u toj zemlji, koju prate kontroverze zbog bliskih veza s Kremljem.

Detektor je analizirao i neke od komentara koje je Hrustić ostavljao na drugim Facebook objavama, a u jednom od njih prije tri godine Ukrajince je nazvao “ruskom nacijom”, što je argument koji koriste ruski ekstremisti kako bi opravdali invaziju.

Rusija ne traži zarobljenike iz drugih zemalja

Novinar ukrajinskog javnog emitera Suspilne iz Kijeva Andrew Pogorilyi pratio je publikacije o razmjenama ratnih zarobljenika, navodeći kako je to redovna praksa od početka invazije na Ukrajinu.

Za Detektor je objasnio da razmjene uključuju ratne zarobljenike i civile, prema listama koje dogovore obje strane, što je bilo posebno vidljivo tokom 2025. godine.

Naveo je i kako takve razmjene teško da mogu uključivati bilo koga osim državljana dviju zaraćenih zemalja – Rusije i Ukrajine, bez obzira na veliki broj dobrovoljaca koji dolaze na ovo ratište.

“Rusija ne uključuje strane državljane u standardne razmjene i često izbjegava prebacivanje takvih osoba u Ukrajinu, koristeći ih kao polugu za vlastite političke ciljeve”, dodao je Pogorilyi.

Na iste ovakve činjenice ukazuje i The Wall Street Journal u svom izvještavanju o stranim zarobljenicima u Ukrajini, koji se nadaju da će pregovorima o završetku sukoba biti obuhvaćeni i oni. Dok vrijeme provode u ukrajinskom zatvoru, navodi se u izvještaju, oni maštaju kako će im kraj rata donijeti povratak u Rusiju ili treće zemlje iz kojih su došli.

Mnogi na prevaru odvedeni na front

Mnogi od regrutovanih van Rusije tvrde kako su na prevaru dovedeni na front, što potvrđuje i istraživanje BBC-a u kome ruski dobrovoljci iz Sirije pojašnjavaju kako su na prevaru poslani u najopasnije misije na ratištu.

Pogorilyi je pojasnio da iz Rusije ne postoje nikakve inicijative ni kada je riječ o razmjeni zarobljenika koji su iz drugih zemalja dobrovoljno došli u Ukrajinu.

“Ne postoje službene informacije koje ukazuju na to da Rusija formalno zahtijeva da Ukrajina primi nazad državljane trećih zemalja kao dio procedura razmjene. U isto vrijeme, Rusija često manipuliše tvrdnjama da Ukrajina ne želi da razmjenjuje ni svoje državljane”, naveo je Pogorilyi.

U nedavnom istraživanju Detektor je otkrio kako izgleda proces regrutacije dobrovoljaca s Balkana putem društvenih mreža, te ko su osobe koje organiziraju ove aktivnosti u Rusiji i Ukrajini.

Neki od dobrovoljaca se sumnjiče i za ratne zločine u Ukrajini. Kako je potvrđeno za Detektor iz ukrajinskog Državnog tužilaštva, ta institucija je 2024. od BiH tražila informacije o 12 neimenovanih državljana BiH koji se sumnjiče za ratne zločine u ovoj državi. Informacije o njihovom statusu, kako su naveli, nisu dobili.