Raspoređivanje američke borbene grupe nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln u Indijski okean ponovo je podiglo tenzije na relaciji Washington – Teheran i otvorilo pitanje da li se Bliski istok približava još jednom ozbiljnom vojnom sukobu.
Prema navodima CNN-a, koji se poziva na dva vojna izvora, ova borbena grupa sada se nalazi unutar područja odgovornosti Središnjeg zapovjedništva američke vojske (CENTCOM), što je geografski približava mogućim operacijama na Bliskom istoku, uključujući i potencijalne aktivnosti usmjerene prema Iranu. Ipak, američki izvori ističu da nosač nije nužno na “konačnoj poziciji” za bilo kakav napad, te da predsjednik Donald Trump i dalje razmatra opcije, bez donesene formalne odluke o vojnoj akciji.
Sama prisutnost jednog od najmoćnijih američkih nosača zrakoplova u regiji ima snažan politički i vojni signal. Borbena grupa nosača obično uključuje sam nosač, krstarice s navođenim projektilima, razarače za protivpodmorničko i protivzračno djelovanje, te logističku podršku, što takvu formaciju čini mobilnom udarnom silom sposobnom za dugotrajne operacije bez oslanjanja na kopnene baze.
Predsjednik Trump je u više navrata javno upozorio Teheran da prestane s nasiljem nad demonstrantima, uz poruke da Sjedinjene Države “imaju opcije”. Istovremeno, iz Washingtona stižu i signali da vrata za pregovore nisu zatvorena, ali pod jasno definisanim američkim uslovima.
S druge strane, retorika iz Teherana postaje sve oštrija. Tokom molitve petkom u glavnom gradu, iranski vjerski zvaničnici upozorili su SAD da bi napad na Iran imao nesagledive posljedice po američke interese u regiji. Iranski zvaničnici poručuju da dolazak američkih ratnih brodova ne utiče na njihovu odbrambenu spremnost, te da su njihove oružane snage u stanju pripravnosti.
Na Trgu revolucije u Teheranu postavljen je veliki mural sa snažnom antiameričkom simbolikom, koji dodatno oslikava atmosferu mobilizacije javnosti u slučaju mogućeg sukoba.
Napetost između dvije zemlje dodatno je pojačana nakon prošlogodišnjeg sukoba Izraela i Irana, koji je trajao gotovo dvije sedmice i uključivao razmjenu raketnih i bespilotnih napada, a u koji su se kasnije uključile i Sjedinjene Države napadima na iranska nuklearna postrojenja. Taj događaj značajno je promijenio sigurnosnu dinamiku u regiji i pokazao koliko brzo lokalni sukob može prerasti u širi regionalni problem.
Iranski zvaničnici sada otvoreno upozoravaju da bi eventualni američki napad doveo do aktiviranja mreže saveznika i paravojnih grupa širom regije. Posebno se spominju milicije u Iraku i Siriji, kao i druge proiranske strukture koje bi mogle postati dio eventualnog sukoba.
U međuvremenu, pojedine zaljevske zemlje, saveznice Sjedinjenih Država, nezvanično šalju poruke Washingtonu da ne žele biti uvučene u novi rat i da se njihova teritorija ne koristi za napade na Iran.
Sve to pokazuje da se trenutna situacija ne može posmatrati samo kao rutinsko pomjeranje američke mornarice, već kao dio šire geopolitičke slagalice u kojoj su unutrašnji nemiri u Iranu, američka vanjska politika, izraelsko-iranski sukob i regionalni interesi arapskih država međusobno isprepleteni.
