Podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje pokazuju da su zanatska zanimanja posljednjih godina među najtraženijim na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. Iako se bilježi porast interesovanja učenika koji završavaju osnovnu školu za upis u ove smjerove, nadležni naglašavaju da to još uvijek nije dovoljno da bi se zadovoljile potrebe tržišta. Problem dodatno otežava činjenica da mnogi zanatlije, nakon što steknu određeno iskustvo, odlaze raditi u inostranstvo.
Među učenicima koji su se odlučili za ovaj obrazovni put je i petnaestogodišnji Savo Ristić, učenik prvog razreda Tehničke škole “Mihajlo Pupin” u Bijeljini. On je jedan od nekoliko stotina mladih u tom gradu koji su izabrali zanatski smjer.
“To me baš privuklo, i u osnovnoj sam htio da upišem i ukazala mi se prilika i to sam i učinio. Očekujem da uspijem da napravim svoju radionicu. Najvjerovatnije ću raditi kod nekoga da steknem znanja i onda ću raditi kod sebe.”
Među zanimanjima koja su posljednjih godina posebno tražena nalaze se automehaničari, bravari, varioci, krojači, vozači i stolari. Entitetski zavodi za zapošljavanje kroz različite programe pružaju podršku samozapošljavanju, kao i razvoju zanatskih i preduzetničkih djelatnosti.
“Za program startap ili samozapošljavanje gdje imamo nekoliko kategorija razdvojenih u četiri programa, za mlade za žene za sve i za razvojačene, tu imamo 18 miliona s ciljem obuhvata 1350 osoba”, kaže Helena Lončar, direktorica Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH.
Uprkos rastu interesovanja za ova zanimanja, broj kvalifikovanih radnika i dalje nije dovoljan da odgovori potrebama domaćeg tržišta rada.
“Vrtimo se u jednom začaranom krugu. Naši ljudi odlaze a nama dolaze ljudi iz Indije, Avganistana, azijskih zemalja koji nemaju niti naše radne navike niti mentalitet niti pristup radu kakav bi se očekivao”, kaže Mile Stević iz ZPU “Preuzetnik” Bijeljina.
Posljedice nedostatka zanatlija najviše osjećaju građani, jer su usluge sve skuplje, a na dolazak majstora često se čeka i po nekoliko mjeseci.
U obrazovnim ustanovama pokušavaju povećati interes učenika za ova zanimanja, između ostalog kroz stipendije i modernizaciju nastavnog procesa. Direktor Tehničke škole “Mihajlo Pupin” iz Bijeljine, Milenko Maksimović kaže kako i učenici postaju svjesniji toga, te sve češće se odlučuju upravo za zanatska zanimanja.
“Učenici u posljednje vrijeme sve više biraju zanatska odjeljenja. Svake godine upisujemo 11 ili 12 odjeljenja. Ono što je interesantno bukvalno su sve struke tražene i za pohvalu je, a ti učenici nakon završene škole lako dođu do posla.”
Ipak, sagovornici za BHRT ističu da je veći izazov od samog motivisanja učenika za školovanje zadržavanje kvalifikovanih majstora i zanatlija u zemlji. Prema njihovim riječima, za to su potrebne sistemske mjere koje su, kako navode, trenutno nedovoljne ili u potpunosti izostaju.
