Željeznički transport u BiH gubi trku, sve je manje tereta na šinama, a sve više kamiona na cestama. Ima li ova grana saobraćaja šansu za oporavak?
Entitetske željeznice bilježe višemilionske gubitke. Iz godine u godinu gomilaju dugove. Roba je umjesto na prugama završila na drumovima, prebačena je na kamione kao da šina više i nema.
– U svom voznom parku imamo stotinu željezničkih cisterni koje ne rade 30 godina. To znači da je, uglavnom, drumski lobi, odnosno da su kamioni preuzeli prijevoz tečnih tereta u Bosni i Hercegovini. To za posljedicu ima velike gužve u saobraćaju, zagađenost… Tri do četiri voza dnevno bi dovezla sve te količine, a 140 cisterni kamiona se nalazi dnevno na cesti, naglašava Namir Mahmutović, direktor Sektora za teretni i putnički promet Željeznica Federacije BiH (ŽFBiH).
Željeznice FBiH prevezle su tokom 2025. 5.858.478 tona robe, što je za 9,32 posto manje u odnosu na 2024. godinu.
– Od 2017. do 2025. godine imamo trend smanjenja obima prevoza željeznicom sa 8,8 miliona tona, koliko je voženo 2017, na 5,8 miliona tona 2025, kaže Mirza Hadžibegić, vršilac dužnosti predsjednika uprave Željeznica FBiH.
Gašenje Koksare iz Lukavca snažan je udar na željeznički sektor u BiH. Na godišnjem nivou Željeznice RS-a gašenjem Koksare ostale su bez prevoza 1,5 miliona tona robe.
– Koksara je bila jedan od naših najvećih strateških partnera, sa učešćem od oko 30 posto u ukupnim prihodima od usluga transporta robe. Gubitak prihoda na godišnjem nivou procjenjuje se na 25 miliona KM, od čega se oko pet miliona KM odnosi na Željeznice RS-a, naveo je Hadžibegić.
Nova Željezara Zenica je pred obustavom proizvodnje. Gašenja visoke peći boje se i u Željeznicama RS-a.
– Ostaće ovaj dio željezničke infrastrukture, a operater neće moći da izdrži toliki pritisak troškova kojih ima trenutno da bi mogao opstati. Vjerovatno će u nekom vremenskom periodu morati doći do smanjenja broja radnih mjesta i izvršilaca, rekao je Dragan Zelenković, v. d. direktora Željeznica RS-a.
Iz Željeznica RS-a poručuju da je željeznički transport svih vrsta robe, a prevashodno iz kategorije opasnih i zapaljivih materija, sigurnosno najbezbjedniji i ekološki najprihvatljiviji vid transporta. Ugovorili su i novi prevoz nafte i naftnih derivata na relaciji Luka Ploče – Doboj (Ševarlije).
– Prva kompozicija cisterni sa naftnim derivatima dopremljena je iz Ploča u Doboj, nakon čega je danas otpremljena u Ševarlije na industrijski kolosek Terminal HIFA. Željeznice RS-a stoje na raspolaganju svim potencijalnim korisnicima usluga prevoza za siguran, ekonomičan i ekološki prihvatljiv transport svih vrsta robe, što je u skladu i sa evropskim trendovima i direktivama, poručuju.
Zajednički stav koji je postignut na sastanku u Zagrebu odnosi se na budući transport robe od Luke Ploče ka evropskim zemljama i nazad. Takođe, na sastanku je naglašen neophodan značaj afirmacije koridora 5c, prevashodno željezničke dionice, kao izuzetno važnog budućeg evropskog pravca za našu regiju.
– Zajedno sa domaćinima i predstavnicima kompanije ENNA Transport – hrvatskog teretnog prevoznika, predstavnicima Željeznica Federacije BiH i rukovodstvom glavne strateške hrvatske luke – Luke Ploče razgovarano je o različitim mogućnostima realizacije zajedničkog transporta robe, saopćili su iz Željeznica RS-a.
Pad ukupne količine prijevoza robe u teretnom saobraćaju u protekloj deceniji jasan je signal da se željeznicama mora vratiti mjesto koje im pripada, imajući u vidu da je svuda u svijetu željeznica temelj održivog privrednog sistema.
– Naftu treba prevoziti željeznicom i nema razloga da se to ne radi. Naftnom terminalu Ploče željeznice imaju pristup, dakle, iz Ploča pa do terminala u Sarajevu, u Dretelju, u Živinicama i u Bihaću, postoje željeznički kolosijeci, pa bi na tim relacijama bilo normalno da i državni prevoznici i privatni koriste željeznicu kao jeftiniju i sigurniju opciju. Mislim da se to već danas može uraditi. Da li imaju dovoljan kapacitet tih cisterni, to ne znam, ali je to moguće, rekao je za Oslobođenje energetski stručnjak Edhem Bičakčić, koji je prevoz nafte vozom zagovarao i u vrijeme kada je vodio federalnu Vladu.
Napomenuo je da za ovu opciju nisu potrebna veća ulaganja.
– To je jednostavno racionalno i Vlada treba na neki način da usmjeri naftu na željeznički saobraćaj, zaključio je Bičakčić.
