U šestoj emisiji serijala “Glas mladih”, mladi iz Zenice još jednom su pokazali kako izgleda kada im se pruži prostor da govore o temama koje ih se direktno tiču. Kao voditelji, novinari i autori sadržaja, otvorili su temu volontiranja, nastojeći razbiti ustaljene predrasude i približiti njegov stvarni značaj za pojedinca i zajednicu.
Volontiranje se često posmatra isključivo kroz prizmu neplaćenog rada, međutim, kako je istaknuto u emisiji, riječ je o jednoj od najvažnijih aktivnosti za razvoj građanskog društva, ali i ličnih kompetencija mladih ljudi. Kroz volontiranje mladi imaju priliku steći iskustvo, razviti nove vještine, upoznati ljude i aktivno doprinijeti zajednici u kojoj žive.
Ermin Mandžuka, izvršni direktor Mreže savjeta/vijeća učenika BiH, naglasio je da interes među mladima postoji, ali da je ključno pružiti im priliku i adekvatan prostor za djelovanje.
“Mladi su aktivni. Trebaju se samo prepoznati kao aktivni građani, pružiti im priliku i uključiti ih u proces donošenja odluka. Mladi imaju prilike. Mnogo toga od sadržaja namijenjeno je njima. Prate društvene mreže i te platforme, pa moramo biti u korak s tim kada je riječ o dostavljanju informacija”, kazao je Mandžuka.
Govoreći o tome kako doprijeti do mladih koji nisu dovoljno zainteresovani, Mandžuka ističe važnost vršnjačke edukacije.
“Najbolje se to ogleda kroz vršnjačku edukaciju. Uvijek se na javne pozive prijavljuju mladi koji su aktivni, ali kada osposobite te mlade vršnjačke edukatore koji će doći u svoje lokalne zajednice i razgovarati sa svojim vršnjacima, to je dobro i efektivno”, pojasnio je.
Mentorska podrška
Posebno je naglasio značaj mentorske podrške, ističući da finansijska sredstva nisu jedini ključ uspjeha.
“Nije važno dati samo finansije. Važno je pružiti mentorsku podršku. Tada vidimo da se veliki broj mladih uključuje u društveno korisne projekte, ali i biznise. U prošloj godini imali smo veliki broj mladih koji su uzeli učešće. Mladi su aktivni, ali moramo biti mi ti inicijatori koji će prilagoditi programe. Moderno je doba, a nove generacije zahtijevaju više pažnje”, dodao je Mandžuka.
Govoreći o interesovanjima mladih, istakao je da su to danas prije svega IT sektor i digitalni marketing.
“Vide se u oblastima IT-a i digitalnog marketinga. To jeste biznis budućnosti, ali moramo biti pažljivi u kojem smjeru koračaju kada izaberu taj put”, rekao je.
Na kraju je poslao i jasnu poruku mladima:
“Kada vide da nema posla, neka znaju da ima posla da rade na sebi. Neka ne odustaju od svojih snova i neka traže prilike. Moraju uložiti i sebe, a ne da to bude servirano ‘na pladnju’ ispred njih.”
Svoje iskustvo i pogled na volontiranje podijelio je i Aldin Alić, predsjednik i osnivač omladinskog udruženja REaktiv iz Zenice, koji je naglasio koliko volontiranje može biti značajno za lični razvoj.
“To je jedan poseban osjećaj jer imate priliku steći iskustvo, razvijati nove vještine, upoznavati zanimljive ljude i raditi nešto korisno za sebe i zajednicu. Biti volonter je veoma korisno za pojedinca, a još korisnije za zajednicu jer doprinosimo njenom razvoju i razvijamo vlastito iskustvo. Moje prvo sjećanje na volontiranje veže se za osnovnu školu. To je bio dobrovoljni rad, što volontiranje u suštini i jeste. Učestvovao sam u ekološkoj sekciji i aktivnostima uređenja školskog dvorišta. Bilo nas je svega nekoliko iz generacije, ali je to bilo veoma korisno i ostavilo je lijepa sjećanja”, ispričao je Alić.
Govoreći o promjenama kroz vrijeme, Alić ističe da se volontiranje prilagođava savremenim okolnostima.
“Postoji razlika, jer su se životne okolnosti promijenile. Volontiranje i dalje postoji kao dobrovoljni rad za dobrobit zajednice. Suština je ista. Danas je mnogo toga digitalizovano, pa volontiranje može biti realizovano i kroz digitalne alate i društvene mreže”, rekao je.
Dotakao se i zakonskog okvira volontiranja, naglašavajući važnost zaštite volontera.
“U Zakonu o volontiranju naglašeno je da je volontiranje dobrovoljno. Međutim, postoji i naknada troškova – volonter ne smije imati troškove za svoj rad. Ako obavlja poslove u okviru neke institucije, ti troškovi trebaju biti pokriveni. Privatna preduzeća ne mogu biti organizatori volontiranja. Također, potrebno je zaključiti ugovor o volontiranju, voditi evidenciju i izdati potvrdu o volontiranju u kojoj će biti navedene aktivnosti. Volonter ne može obavljati redovne poslove bez mentora. Ta potvrda može biti značajna kao dokaz radnog iskustva i pomoći mladima pri zapošljavanju”, pojasnio je Alić.
Na kraju je uputio poruku mladima:
“Ne treba gledati na volontiranje kao na institucionalni mehanizam, već kao na priliku za lični rast i razvoj, te doprinos lokalnoj zajednici i samome sebi.”
Kroz ovu emisiju “Glas mladih” jasno je poručeno da volontiranje nije samo čin pomoći drugima, već i važan korak u izgradnji vlastite budućnosti. Mladi u Zenici pokazali su da imaju ideje, energiju i želju da mijenjaju društvo – potrebno im je samo pružiti priliku da se njihov glas još snažnije čuje.
Ova emisija je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru mreže YouthHub WB&T. Za njen sadržaj isključivo je odgovorno udruženje Monitor i ono nužno ne odražava stavove Evropske unije.
