U Dubrovniku je jučer, na marginama Privrednog foruma Inicijative triju mora, potpisan međudržavni sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o Južnoj plinskoj interkonekciji. Riječ je o energetskom projektu koji podrazumijeva izgradnju plinovoda s ciljem osiguranja sigurnog i stabilnog snabdijevanja energijom, kao i poboljšanja energetskih uvjeta.
Sporazum su potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, u prisustvu američkog ministra energetike Chrisa Wrighta.
Dogovoreno je da će obje zemlje pojedinačno graditi dijelove gasovoda na vlastitim teritorijama. Ugovor ne sadrži naziv američke kompanije, što je izazvalo oštre kritike iz Evropske unije.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je za N1 da je sastanak trajao oko 90 minuta, tokom kojih su razmijenjene važne informacije o infrastrukturi.
“Predstavnici Evropske unije bili su prisutni i vrlo otvoreni u razgovoru. Smatram da poruke EU možda nisu adekvatno prenesene. Gasna infrastruktura jeste važna, ali i obnovljivi izvori energije. Nadam se da će ono što predlažu balkanske države biti prihvaćeno i od strane Evropske unije”, rekao je Lakić.
Naglasio je da je izgradnja nove gasne infrastrukture od posebnog značaja za Federaciju BiH te da će novi gasovod biti dostupan privredi. Istakao je i da je izgradnja povjerena američkom investitoru, s ciljem da domaća industrija dobije mogućnost korištenja gasa kao energenta.
“Obavezali smo se da će se izvršiti zakup kapaciteta od BiH prema Hrvatskoj, ali to neće raditi Federacija BiH, već operatori transportnog sistema. Cijeli proces se provodi s najboljom namjerom”, dodao je.
Govoreći o zakonu o Južnoj interkonekciji, Lakić je podsjetio da se o njemu govori već sedam godina te istakao da projekat ima opravdanost potvrđenu studijama.
“Ovaj ugovor predstavlja najvažniji korak i važno je da mu posvetimo pažnju. Rok za naredne aktivnosti je kraj maja, dok će izdavanje dozvola teći svojim tokom”, kazao je.
Osvrnuo se i na situaciju u vezi sa Željezarom Zenica, ističući da je riječ o pitanju koje se mora hitno riješiti.
“To su dva aspekta – da se pitanje Željezare što prije riješi. Bitno je da opstane i da se razvija zbog cijelog sistema u BiH. Nemojmo zaboraviti da su na Željezaru nadovezane i Željeznice Federacije BiH i Željeznice RS. To je žila kucavica koja ne smije stati s proizvodnjom, a da ne govorim o drugim segmentima koje pokreće”, rekao je Lakić.
Dodao je kako ne želi razmišljati o scenariju u kojem Željezara ne opstane.
“Ne želim da razmišljam da Željezare neće biti. Spasit ćemo je. Radna mjesta neće doći u pitanje. Nema osobe s kojom ne razgovaramo – razgovarali smo i s američkom administracijom kako bi se riješilo pitanje Željezare. Energoinvest je stasao da može preuzeti ovako veliki zalogaj i spasiti našu industriju i mislim da ćemo uspjeti”, zaključio je Lakić.
