Sindikat metalaca Federacije BiH, Sindikat metalaca Zeničko-dobojskog kantona i Sindikat Nove Željezare Zenica JAVNO pozivaju kolegij i predsjedavajuće oba doma federalnog parlamenta na HITNO zakazivanje sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH u ponedjeljak, 25.05.2026. godine, te Doma naroda u utorak 26.05.026. godine, na kojima će se razmatrati i usvojiti prijedlog Zakona o postupku vanredne uprave u Novoj Željezari Zenica!
Vremena više nema!
Uprava Nove Željezare je već pokrenula postupak izmjene sistematizacije radnih mjesta kojom se ukida 1198 radnih mjesta, što će rezultirati viškom i do 1600 radnika. Istovremeno, za 25. juni zakazano je izvještajno ročište pred Općinskim sudom u Zenici o postojanju razloga za stečaj, na kojem sud može odmah donijeti rješenje o otvaranju stečaja. Prema članu 133. Zakona o stečaju, danom otvaranja stečaja prestaju ugovori o radu svih radnika! I to je kraj.
Uvaženi delegati, molimo da ne nasjedate na pritiske i manipulacije.
Imate zakon pred sobom.
Jasno je definisano da se nijedna mjera iz ovog zakona ne može tumačiti kao osnov za nacionalizaciju, ekproprijaciju ili trajno preuzimanje vlasničkih prava – nije tačno da se radi o otimačini ili oduzimanju vlasništva. Ciljevi zakona su očuvanje poslovanja, imovine, zaštita radnih mjesta, industrijske proizvodnje i djelatnosti od posebnog značaja, postizanje veće stope namirenja povjerilaca nego u stečajnom postupku.
Za nas je najvažnije da se nakon otvaranja postupka vanredne uprave ne može pokrenuti prethodni,
predstečajni ili stečajni postupak, a otvaranjem postupka vanredne uprave prekida se prethodni, predstečajni ili stečajni postupak, ako su pokrenuti. Otvaranjem postupka vanredne uprave ne prestaju ugovori o radu radnicima.
Otvaranjem stečaja prestaju svi ugovori o radu radnika – govoriti o boljoj zaštiti ili položaju radnika u stečaju, nakon što završe na birou, je potpuno apsurdno.
Vanredni upravnik preuzima ingerencije uprave uz ovlasti da osigura sve potrebne uslove za nastavak poslovanja i proizvodnje, što i jeste glavni cilj. Da se spasi fabrika i industrijski lanac od ključnog interesa za Federaciju, kao i radna mjesta!
Zakon o postupku vanredne uprave ne derogira propise iz oblasti rada. Sindikat i dalje punopravno zastupa radnike, sarađuje i pregovara sa vanrednim upravnikom. Vanredni upravnik je dužan redovno obavještavati sindikat o svemu što bitno utiče ili može uticati na radnopravni status radnika, uz konsultacije ili traženje saglasnosti po pitanjima regulisanim vazećim propisima. Prema zakonu se mora formirati i povjerilački odbor, koji nadzire rad vanrednog upravnika. U povjerilačkom odboru sudjeluje i predstavnik radnika.
Nakon otvaranja postupka vanredne uprave, plate, doprinosi i naknade imaju prioritet u isplati kao tekuće obaveze.
Plan restrukturiranja ne može predvidjeti otpis, odgodu ili smanjenje radničkih potraživanja nastalih prije otvaranja postupka, niti radnik može biti doveden u nepovoljniji položaj nego u stečajnom postupku. Ukoliko plan restrukturiranja bude predviđao eventualno smanjenje broja radnika, mora sadržavati i socijalni program zbrinjavanja radnika, u skladu sa zakonom.
Članovi 116. i 118. zakona su veoma važni – oni daju sudu mogućnost da naloži reviziju svih finansijskih izvještaja, forenzičku analizu, kao i procjenu transakcija sa povezanim licima i analizu uzorka platežne nesposobnosti. Otvaranje postupka vanredne uprave ne oslobađa raniju upravu, nadzorni odbor, članove društva, povezana ili druga lica od odgovornosti za povredu zakona, štetne radnje, prikrivanje imovine, pogodovanje povjeriocima ili zloupotrebu društva. Vanredni upravnik je dužan ispitati osnov za odgovornost i predložiti tužbe, prijave ili druge mjere zaštite imovine.
Svi ste svjedoci da se previše politike upetljalo u ovu priču.
Namjerno se skreće pažnja sa stvarnih problema, radničkih problema. To je porazno.
S druge stane, uprava brani isključivo svoje interese. Ali i mi imamo pravo i obavezu da se borimo za naše članove i radnike, isključivo u njihovom interesu. Nismo se miješali u poslovne odluke sve dok se te odluke nisu umiješale u živote i sudbinu naših radnika.
Odlukom o gašenju integralne poizvodnje čelika, čime je vlasnik rizik poslovanja sa sebe prebacio na radnike i njihove porodice, udareno je u temelje privrede Federacije BiH i BiH. Ugrožen je industrijski lanac u kojem radi više desetina hiljada radnika – sve suprotno onom što je kupac garantovao prije akvizicije i na osnovu čega je dobio saglasnost Konkurencijskog vijeća BiH. Privatno vlasništvo nije apsolutno pravo, vlasnička se prava ne mogu vršiti na način koji je suprotan javnom interesu ili pravima drugih subjekata. Gdje je socijalna funkcija vlasništva?
Naravno, nijedan zakon nije savršen, nije ni ovaj.
Ali mi više nemamo drugih opcija. Neuporedivo će veća šteta nastati ako dopustimo trajnu obustavu proizvodnje i gašenje radnih mjesta. To će izazvati lančanu reakciju u brojnim drugim sektorima i prouzrokovati potpuni krah najvažnijeg industrijskog sistema u državi. O tome je dosad sve rečeno.
Vremena više nema!
PREDSJEDNIK SM FBIH
Almir Salihović
