Gotovo sedam od deset mladih u Bosni i Hercegovini koristi alate umjetne inteligencije svakodnevno ili nekoliko puta sedmično, ali samo njih 28 posto u potpunosti vjeruje odgovorima koje dobije od AI sistema.
Istovremeno, čak 58 posto mladih zabrinuto je zbog sve teže granice između stvarnog i AI generisanog sadržaja. Ovo su neki od ključnih nalaza regionalnog istraživanja “Tool, Toy or Trojan Horse? Gen Z's View on AI”, koje su predstavile agencije McCann i UM, članice AMA Group.
Istraživanje donosi jedan od prvih sveobuhvatnih regionalnih uvida u odnos Generacije Z prema umjetnoj inteligenciji, njenoj ulozi u svakodnevnom životu, donošenju odluka, kupovnim navikama i odnosu prema brendovima.
Studija je provedena na uzorku od više od 3.300 ispitanika starosti od 16 do 28 godina u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bugarskoj, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, uz dodatni kvalitativni dio kroz fokus grupe. U Bosni i Hercegovini istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 mladih, što rezultatima daje posebnu vrijednost za kompanije koje žele donositi odluke na osnovu lokalnih podataka, a ne globalnih pretpostavki.
Nalazi pokazuju da umjetna inteligencija za Gen Z više nije novitet, već sastavni dio svakodnevice. U Bosni i Hercegovini 69 posto mladih koristi AI alate svakodnevno ili nekoliko puta sedmično, a najčešće je koriste za pretraživanje informacija, obrazovanje, kreativne zadatke, komunikaciju i organizaciju svakodnevnih aktivnosti, dok je ChatGPT najprepoznatljiviji i najčešće korišten AI alat.
Međutim, visoka upotreba ne znači i bezrezervno povjerenje. Dvije trećine ispitanika već je imalo iskustvo s netačnim, izmišljenim ili neadekvatnim odgovorima AI sistema, zbog čega većina mladih informacije dodatno provjerava i kritički procjenjuje prije nego što ih prihvati. Drugim riječima, Gen Z umjetnu inteligenciju koristi intenzivno, ali joj pristupa oprezno.
Ključni nalazi istraživanja ruše nekoliko najčešćih pretpostavki. AI za Gen Z više nije novost, već rutina.
Istraživanje je pokazalo i da društvene mreže i dalje imaju dominantnu ulogu u otkrivanju novih brendova. Instagram i TikTok ostaju ključni kanali za upoznavanje proizvoda i usluga, dok AI još uvijek nije primarno mjesto prvog kontakta s brendom. Ipak, gotovo trećina ispitanika već je kupila proizvod na osnovu preporuke dobijene putem AI alata, što ukazuje da umjetna inteligencija sve više utiče na proces donošenja odluka i kupovine.
Posebno značajan nalaz odnosi se na pitanje autentičnosti i transparentnosti. Više od 60 posto mladih primijetilo je da brendovi koriste AI za kreiranje fotografija, video sadržaja ili virtualnih influensera, dok 63 posto smatra problematičnim kada se AI generisani sadržaj predstavlja kao stvaran bez jasnog označavanja.
U Bosni i Hercegovini taj osjećaj nepovjerenja dodatno je izražen. Mladi u BiH pokazuju najveći nivo zabrinutosti u regiji kada je riječ o razlikovanju stvarnog od AI generisanog sadržaja, što je iznad regionalnog prosjeka i predstavlja važan signal za kompanije koje komuniciraju na domaćem tržištu. Transparentnost i autentičnost postaju ključni preduslovi za izgradnju povjerenja.
Iako pripadaju generaciji koja je odrasla uz digitalne tehnologije, čak 62 posto ispitanika izjavilo je da želi više ljudskog kontakta i manje tehnologije u svakodnevnom životu. Taj paradoks pokazuje da Gen Z ne odbacuje tehnološki napredak, već očekuje da tehnologija ostane podrška ljudskim odnosima, a ne njihova zamjena.
Vrijednost istraživanja nije samo u tome što pokazuje kako mladi koriste umjetnu inteligenciju, već i u tome što kompanijama pruža konkretnu osnovu za donošenje poslovnih i komunikacijskih odluka. U vremenu u kojem se o Gen Z često govori kroz stereotipe i globalne trendove, regionalni i lokalni podaci omogućavaju preciznije planiranje, relevantnije strategije i komunikaciju koja se zasniva na stvarnim uvidima.
