Učesnici prve javne debate o primjeni Odluke o javnom redu i miru u Kaknju ocijenili su da propis koji omogućava kažnjavanje građana zbog vrijeđanja, prijetnji i govora mržnje na društvenim mrežama nije usklađen s važećim zakonodavstvom Federacije BiH te da ga je potrebno doraditi.
Debatu su organizovali Transparency International u BiH, Balkanska istraživačka mreža (BIRN) BiH i organizacija “Zašto ne” nakon što je Općinsko vijeće Kakanj donijelo odluku o javnom redu kojom policijski službenici mogu izdavati prekršajne naloge zbog vrijeđanja, prijetnji i mržnje na društvenim mrežama.
Dženan Ajdinović, vijećnik u Općinskom vijeću Kakanj, kazao je da je ova odluka jednoglasno usvojena te da je nastala iz potrebe da se sankcionišu vrijeđanje, omalovažavanje i prijetnje koje su prisutne u online prostoru.
Ajdinović je naveo kako zna da postoje zakoni koji već sankcionišu govor mržnje, ali da se postavlja pitanje da li su se provodili i da li se njima išta promijenilo.
“Vidjeli smo da zakon, zbog svoje komplikovanosti i pokretanja tužbi, nije dovoljno efikasan jer ljudi ne žele ulaziti u duge sudske procese. To je bio povod da se napravi ovakva odluka koja će na efikasniji način riješiti taj problem”, rekao je Ajdanović.
Pomoćnik komandira Policijske stanice Kakanj Din Čurčić rekao je da je do sada izdato deset prekršajnih naloga te da je jedan postupak pokrenut pred sudom. Osobe kojima su izdati prekršajni nalozi, prema njegovim riječima, prihvatile su odgovornost i svjesne su učinjenog prekršaja.
“Primjenjujemo dokazne radnje. Uzimamo izjave na zapisnik. Tek nakon prikupljenih dokaza istraživački pristupamo utvrđivanju da li se radi o prekršaju ili ne”, objasnio je Čurčić.
Dodao je da su, nakon usvajanja izmjena Krivičnog zakona Federacije BiH, u pojedinim slučajevima razmatrali da li je počinjeno krivično djelo.
Izazov policijskim službenicima predstavlja utvrđivanje lokaliteta s kojeg osoba piše komentar, odnosno kojoj lokalnoj zajednici pripada.
Zamjenik komandira Policijske stanice Kakanj Žarko Šahimpavlić pojasnio je gdje je granica između govora mržnje i slobode izražavanja u policijskom postupanju kada neko kritikuje instituciju ili rad pojedinca.
“Međutim, drugačija je situacija kada se koriste uvredljivi sadržaji i kada se ljudi vrijeđaju nepristojnim riječima”, rekao je.
Azra Berbić, predstavnica Koalicije za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja u Bosni i Hercegovini, naglasila je da je ovakva odluka oblik zastrašivanja građana.
“Očigledno je da prilikom pripreme odluke nije urađen test kojim bi se utvrdilo da li je takva odluka u koliziji s drugim zakonima”, istakla je Berbić.
Pojasnila je da su zakoni kojima se sankcioniše govor mržnje usklađeni s najvišim evropskim standardima te da su javni dužnosnici često meta kritika.
Behija Kulović, zastupnica u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, zatražila je ocjenu ustavnosti ove odluke od kantonalnog premijera, koji s obzirom na svoju funkciju može podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Federacije BiH. Međutim, do danas nije dobila odgovor da li je to zaista učinjeno. Kulović je kazala da je ovakva odluka nastavak cenzure vladajuće većine.
“Svaki komentar koji ne odgovara vladajućoj većini već je odavno blokiran na općinskoj stranici. Načelnik je privatizirao ne samo stranicu već i rad državnih službenika”, kazala je Kulović.
Maksuma Topalović, predstavnica nevladine organizacije “Alternative Kakanj”, dodala je da građani i dalje ne paze šta pišu jer ovakve odluke izazivaju revolt.
“Uglavnom se kažnjava kritičko mišljenje o osobama koje obavljaju određene funkcije, bilo zbog nerada ili zbog određenih odluka i tema. Nije riječ o uvredljivim sadržajima”, rekla je Topalović.
Na javnu debatu bio je pozvan i načelnik Općine Kakanj, ali zbog drugih obaveza nije prisustvovao.
Po uzoru na Kakanj, Općinsko vijeće u Bugojnu donijelo je istu odluku, o čemu je Detektor ranije pisao.
Predstavnici iz Bugojna bili su također pozvani na javnu debatu u Kaknju, ali se nisu odazvali.
