Bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić oglasio se o vremenskim prilikama u našoj zemlji, navodeći kako je u ovom toplotnom talasu najveći problem visoka temperatura rosišta.
Istakao je kako je ona primjerenija za područje Vijetnama, Indonezije te Tajlanda, nego za naše prostore.
Vlaga u zraku
Preporučeno
Pročitajte i ovo
“Jeste, ovaj dio ste dobro pročitali i znam da je teško povjerovati. Temperatura rosišta je vrijednost koju zrak treba da postigne ohlađivanjem pri konstantnom pritisku dok on ne postane potpuno zasićen. Ovaj parametrar zapravo govori koliko naš zrak sadrži vlage u zraku. Samim tim, važan je faktor pri ohlađivanju ljudskog tijela na otvorenom, odnosno u određivanju koliko znoj brzo i efikasno isparava sa ljudskog tijela. Ukoliko je rosište nisko (15 stepeni), tada znoj lakše isparava i tijelo se može brže ohladiti”, naveo je Sladić.
Pojednostavljeno, kaže on, takva vrućina je lakše podnošljiva.
“Rosište iznad 21 stepen u literaturi se smatra pragom iznad kojeg se ne omogućava brzo hlađenje te se tijelo dodatno tereti. Zrak je tada težak i bogat vlagom, a takvu vrućinu je teže podnositi. Vrijednost od 24 stepena (23.7 stepeni) koju bilježimo u podne u Mostaru nije uobičajeno ni za kontinentalnu Bosnu, niti za Hercegovinu. Samim tim 38 stepeni na uobičajenijih 10-20 posto relativne vlage u zraku (suha vrelina) nije isto kao 38 stepeni na 43 posto. Subjektivni osjećaj je puno veći, a to i jeste činjenica što se javlja iscrpljenost ljudskog tijela koje se uporno pokušava izboriti s ohlađivanjem koje ne može da postigne”, objasnio je Sladić.
Bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić oglasio se o vremenskim prilikama u našoj zemlji, navodeći kako je u ovom toplotnom talasu najveći problem visoka temperatura rosišta.
Istakao je kako je ona primjerenija za područje Vijetnama, Indonezije te Tajlanda, nego za naše prostore.
Vlaga u zraku
Preporučeno
Pročitajte i ovo
“Jeste, ovaj dio ste dobro pročitali i znam da je teško povjerovati. Temperatura rosišta je vrijednost koju zrak treba da postigne ohlađivanjem pri konstantnom pritisku dok on ne postane potpuno zasićen. Ovaj parametrar zapravo govori koliko naš zrak sadrži vlage u zraku. Samim tim, važan je faktor pri ohlađivanju ljudskog tijela na otvorenom, odnosno u određivanju koliko znoj brzo i efikasno isparava sa ljudskog tijela. Ukoliko je rosište nisko (15 stepeni), tada znoj lakše isparava i tijelo se može brže ohladiti”, naveo je Sladić.
Pojednostavljeno, kaže on, takva vrućina je lakše podnošljiva.
“Rosište iznad 21 stepen u literaturi se smatra pragom iznad kojeg se ne omogućava brzo hlađenje te se tijelo dodatno tereti. Zrak je tada težak i bogat vlagom, a takvu vrućinu je teže podnositi. Vrijednost od 24 stepena (23.7 stepeni) koju bilježimo u podne u Mostaru nije uobičajeno ni za kontinentalnu Bosnu, niti za Hercegovinu. Samim tim 38 stepeni na uobičajenijih 10-20 posto relativne vlage u zraku (suha vrelina) nije isto kao 38 stepeni na 43 posto. Subjektivni osjećaj je puno veći, a to i jeste činjenica što se javlja iscrpljenost ljudskog tijela koje se uporno pokušava izboriti s ohlađivanjem koje ne može da postigne”, objasnio je Sladić.
