U Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji jedinstvena baza podataka o kontrolama, povlačenju i uništavanju mesa i mesnih proizvoda. Tako nema ni objedinjenog podatka o tome koliko je neispravnog ili spornog mesa uklonjeno s tržišta.
Istovremeno, federalni veterinarski inspektori u prvih šest mjeseci 2026. godine utvrdili su prekršaje u 40 kontrola i izdali prekršajne naloge u ukupnom iznosu od približno 48.000 KM.
Podaci Federalne uprave za inspekcijske poslove, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agencije za sigurnost hrane BiH i Ureda za veterinarstvo BiH pokazuju da se meso kontrolira na više nivoa – od proizvodnih i prodajnih objekata do graničnih prijelaza – ali da u FBiH ne postoji centralizirana evidencija o količinama povučenog i uništenog mesa.
Pitanje je ponovo dospjelo u fokus nakon što je veterinarska inspekcija u Republici Srpskoj tokom kontrola mesnica i drugih objekata zbog utvrđenih nepravilnosti povukla s tržišta 4,5 tona mesa i mesnih prerađevina.
Federalni veterinarski inspektori u prvih šest mjeseci ove godine obavili su 22 kontrole u objektima za preradu mesa i mlijeka, 105 u veleprodajnim i maloprodajnim objektima, 24 u klaonicama papkara i peradi te 58 u ugostiteljskim objektima.
Obavljeno je i 105 kontrola cestovnog transporta proizvoda životinjskog porijekla.
Prekršaji su utvrđeni u 40 kontrola, zbog čega su izdati prekršajni nalozi vrijedni približno 48.000 KM.
U cestovnom saobraćaju evidentirano je još 26 povreda zakona za koje kazne tek trebaju biti izrečene. Zbog lakših nepravilnosti doneseno je 40 upravnih mjera kojima je naloženo otklanjanje nedostataka.
Inspektori, između ostalog, provjeravaju porijeklo i sljedivost proizvoda, način skladištenja, deklaracije, rokove trajanja, temperaturni režim i veterinarsku dokumentaciju.
Posebno se kontrolira svježe i zamrznuto meso, kao i prodaja proizvoda nepoznatog ili sumnjivog porijekla.
Kontrolira se i prodaja mljevenog mesa, s obzirom na to da je zabranjeno prodavati meso koje je samljeveno unaprijed, bez zahtjeva kupca.
Nema podatka koliko je mesa završilo u otpadu
Uprkos kontrolama, institucije nemaju jedinstven odgovor na pitanje koliko je mesa i mesnih proizvoda ukupno povučeno ili uništeno na području FBiH.
Iz Sektora za veterinarstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede potvrdili su da jedinstvena baza takvih podataka ne postoji.
Evidencije o količinama otpada nastalog u proizvodnji ili povratom proizvoda životinjskog porijekla vode sami subjekti koji posluju s hranom. Propisane evidencije moraju voditi i odobreni objekti za sakupljanje animalnog otpada.
Kantonalne inspekcije kontroliraju podatke o količinama, odvozu i mjestu odlaganja, dok troškove skladištenja, transporta i uništavanja snose subjekti koji posluju s hranom.
Federalno ministarstvo upozorava i na nedostatak veterinarskih inspektora.
Na federalnom, kantonalnom i općinskom nivou u cijeloj Federaciji BiH ukupno ih je 70.
“Evidentno je da je nedovoljan broj veterinarskih inspektora, što onemogućava efikasniju i sveobuhvatniju kontrolu na terenu”, naveli su iz Sektora za veterinarstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede.
Ministarstvo također ne raspolaže informacijama o eventualnom prometu mesa nepoznatog porijekla niti radu neregistriranih klaonica.
Za razliku od situacije unutar Federacije, Ured za veterinarstvo BiH raspolaže podacima o kontroli mesa prilikom uvoza.
Od početka godine granična veterinarska inspekcija pregledala je 26.854 pošiljke koje podliježu veterinarskoj kontroli, od kojih se 8.621 odnosila na meso i mesne prerađevine.
Za 30 pošiljki donesena su rješenja o zabrani uvoza u BiH.
Najčešće utvrđene nepravilnosti odnose se na veterinarsko-zdravstvene certifikate, nepravilno certificiranje i deklariranje te porijeklo mesa iz država ili regija iz kojih je uvoz zabranjen.
Tokom godine urađena je i 851 laboratorijska analiza mesa i proizvoda od mesa, ne računajući ribu, a tri nalaza bila su pozitivna.
Prema podacima Ureda za veterinarstvo BiH, tokom 2026. nije bilo slučajeva da je uvezeno meso, nakon što je već dospjelo na tržište BiH, moralo biti povučeno.
Međutim, uništeno je 38.968 kilograma mesa peradi čiji su laboratorijski nalazi bili pozitivni i koje nije bilo moguće vratiti u zemlju proizvođača.
Ta količina nije bila puštena na tržište BiH i zato se ne može smatrati naknadno povučenim mesom iz prodaje.
Bosna i Hercegovina najveći dio mesa i mesnih prerađevina uvozi iz Italije, Španije, Austrije, Hrvatske, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Turske, Brazila, Argentine i Srbije.
Agencija za sigurnost hrane BiH tokom 2026. godine zaprimila je dvije obavijesti koje su se odnosile na meso i mesne proizvode dostupne ili potencijalno dostupne na tržištu BiH.
Ako se utvrdi da je rizičan proizvod već distribuiran, nadležne inspekcije pokreću postupak njegovog povlačenja ili opoziva.
Istovremeno, još nije sistemski riješeno ni pitanje zbrinjavanja animalnog otpada.
Federalno ministarstvo podsjeća da je prije desetak godina izrađena Strategija za rukovanje animalnim otpadom u BiH, kojom je bila predviđena izgradnja postrojenja za njegovo neškodljivo uklanjanje i odgovarajućih sabirališta širom zemlje.
Strategija do danas nije usvojena na nivou Bosne i Hercegovine.
