Građani Islanda odbili su na referendumu ponovno pokretanje pregovora o članstvu njihove zemlje u Evropskoj uniji, čime je nakon tijesnog glasanja za sada zatvoreno pitanje nastavka evropskih integracija ove nordijske države.
Prema konačnim rezultatima referenduma održanog u subotu, 29. augusta, protiv nastavka pristupnih pregovora glasalo je 52,8 posto birača, dok je 47,2 posto podržalo njihov nastavak. Izlaznost je bila izuzetno visoka i iznosila je 82,5 posto.
Važno je naglasiti da Islanđani nisu direktno odlučivali o ulasku u Evropsku uniju. Referendumsko pitanje glasilo je treba li Island obnoviti pristupne pregovore s EU, koji su zaustavljeni prije više od deset godina. U slučaju pobjede opcije „da“ i uspješnog završetka pregovora, konačna odluka o članstvu ponovo bi bila prepuštena građanima na drugom referendumu.
Iako je rezultat bio relativno tijesan, pokazao je i značajne razlike unutar zemlje. Reykjavík je bio jedino područje Islanda u kojem je većina birača podržala nastavak pregovora, dok su birači izvan glavnog grada uglavnom bili protiv.
Jedno od ključnih pitanja tokom kampanje bilo je ribarstvo, sektor od posebnog ekonomskog i političkog značaja za Island. Protivnici približavanja Evropskoj uniji upozoravali su da bi članstvo moglo ugroziti kontrolu zemlje nad ribolovnim vodama i kvotama, dok su zagovornici nastavka pregovora isticali ekonomsku stabilnost, mogućnost nižih kamatnih stopa i bliže povezivanje s evropskim državama.
U raspravu se posljednjih mjeseci uključilo i pitanje sigurnosti na Arktiku. Geopolitičke tenzije i izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o Grenlandu bile su jedan od argumenata zagovornika snažnijeg povezivanja Islanda s evropskim partnerima. Ipak, ekonomska pitanja, suverenitet i kontrola nad ribarstvom očigledno su imali veću težinu kod većine birača.
Island je zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnio 2009. godine, u jeku posljedica velike finansijske krize. Pregovori su vođeni do 2013. godine, kada su nakon promjene vlasti stavljeni na čekanje. Zanimljivo je da zahtjev za članstvo nikada nije formalno povučen i pravno je i dalje važeći.
Island je, uprkos tome što nije član Evropske unije, već snažno povezan s evropskim blokom. Član je Evropskog ekonomskog prostora, što mu omogućava pristup jedinstvenom evropskom tržištu, a dio je i šengenskog prostora.
Rezultat referenduma predstavlja politički udarac i za zagovornike daljeg proširenja Evropske unije. Island, država sa oko 400.000 stanovnika, razvijenom ekonomijom i već visokim stepenom usklađenosti s evropskim sistemom, smatrao se kandidatom koji bi relativno jednostavno mogao proći pristupni proces.
Islanđani su, međutim, većinom odlučili da taj proces zasad ne žele ni nastaviti.
