Globalne cijene hrane nastavile su rasti i tokom augusta 2026. godine, a prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), ključni uzroci su nepovoljni vremenski uvjeti, poremećaji u globalnoj trgovini i geopolitičke napetosti.
FAO-ov indeks cijena hrane u augustu je dostigao 133,3 boda, što predstavlja rast od 1,9 posto u odnosu na juli, odnosno 2,5 posto u odnosu na august prošle godine. Poskupljenje je zabilježeno u gotovo svim glavnim kategorijama prehrambenih proizvoda.
Posebno izražen rast zabilježen je kod žitarica. Njihov indeks cijena povećan je za 2,2 posto u odnosu na juli, prvenstveno zbog intenzivnije kupovine na međunarodnim tržištima, smanjenih očekivanja prinosa i poremećaja u izvozu, posebno preko Crnog mora.
Cijena pšenice u augustu je porasla za 2,6 posto, a sada je čak 15 posto viša nego prije godinu dana. Na rast su uticali poremećaji izvoza kroz Crno more, slabija očekivanja prinosa u dijelovima Evrope zbog vrućeg i suhog vremena, kao i oslabljeni američki dolar.
Kukuruz je poskupio za 2,5 posto, uz zabrinutost zbog očekivanih prinosa u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država i smanjenja prognoze proizvodnje u Evropskoj uniji. Dodatni pritisak stvorili su snažna potražnja sektora etanola i stočne hrane, kao i poremećaji u snabdijevanju povezani sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca i problemima u izvozu iz Ukrajine.
Cijena riže povećana je za 0,5 posto, usljed nastavka snažne kupovine azijskih i afričkih zemalja.
Poskupjela biljna ulja i meso
Indeks cijena biljnih ulja porastao je za 1,1 posto u odnosu na juli. Rast je prvenstveno posljedica viših cijena palminog i sojinog ulja, uz snažnu globalnu potražnju i zabrinutost zbog uticaja vremenskog fenomena El Niño na proizvodnju u jugoistočnoj Aziji.
Istovremeno, cijene repičinog i suncokretovog ulja blago su pale zbog očekivanja obilnijih zaliha u narednoj godini.
Indeks cijena mesa povećan je za 1,0 posto. Poskupjeli su perad, svinjsko i ovčje meso. Kod svinjetine je rast cijena prvenstveno povezan s visokim temperaturama koje su usporile rast životinja u Evropskoj uniji.
Za razliku od toga, međunarodne cijene goveđeg mesa su pale, nakon što su kineske uvozne kvote pojačale konkurenciju između izvoznika iz Brazila i Australije na alternativnim tržištima.
Cijene mliječnih proizvoda u augustu su porasle za 2,3 posto u odnosu na juli. FAO navodi da je glavni razlog smanjena proizvodnja mlijeka u Evropskoj uniji, izazvana vrućim i suhim vremenskim uvjetima.
Najveći skok među analiziranim kategorijama zabilježio je šećer, čiji je indeks cijena u augustu porastao za čak 11,9 posto.
Rast je povezan s očekivanjima nižih prinosa šećerne repe u Evropskoj uniji zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, zabrinutošću zbog uticaja El Niña na proizvodnju u ključnim azijskim zemljama proizvođačima, manjom proizvodnjom šećera u Brazilu te najavom Indije da će omogućiti uvoz sirovog šećera bez carine.
FAO očekuje pad globalne proizvodnje žitarica
Prema novim procjenama FAO-a, globalna proizvodnja žitarica u 2026. godini trebala bi iznositi 2,98 milijardi tona, što je 2,0 posto manje nego 2025. godine, ali bi i dalje predstavljalo drugi najveći prinos u historiji.
Prognoza proizvodnje kukuruza smanjena je na 1,309 milijardi tona, zbog pogoršanja uslova u Francuskoj i Poljskoj, dok su bolji prinosi očekivani u Argentini i Brazilu.
Istovremeno, prognoza svjetske proizvodnje pšenice povećana je na 810,7 miliona tona. To je 3,8 posto manje nego 2025. godine, ali i dalje drugi najveći rezultat u historiji.
Očekuje se i pad globalne proizvodnje riže na 553,1 milion tona, odnosno za 1,9 posto u odnosu na rekordni nivo iz prethodne sezone. Kao razlozi se navode smanjene marže proizvođača i vremenski uvjeti povezani s El Niñom.
FAO prognozira da će ukupna potrošnja žitarica u sezoni 2026/27. iznositi 2,965 milijardi tona, što je 0,2 posto više nego prethodne godine. Svjetske zalihe na kraju sezone 2027. trebale bi iznositi oko 947,2 miliona tona, što ukazuje na relativno stabilnu globalnu situaciju snabdijevanja.
Podaci FAO-a pokazuju da vremenske prilike i dalje predstavljaju jedan od ključnih rizika za svjetsko tržište hrane, dok geopolitičke napetosti i poremećaji u međunarodnoj trgovini dodatno povećavaju pritisak na cijene. Posebno zabrinjava snažan rast cijena šećera, pšenice i drugih osnovnih prehrambenih proizvoda.
