Dobar poslovni učinak ne znači uvijek da je sve u redu. Čovjek može redovno završavati obaveze, poštovati rokove, prisustvovati sastancima i napredovati u karijeri, a da istovremeno mjesecima ili godinama zanemaruje znakove da posao ozbiljno opterećuje njegovo fizičko i mentalno zdravlje.
Upravo je to jedna od karakteristika dugotrajnog stresa. Njegove posljedice najčešće ne nastaju iznenada, već se razvijaju postepeno, kroz različite fizičke i emocionalne simptome.
Problemi sa spavanjem, glavobolje, napetost u mišićima, probavne tegobe, razdražljivost i nemogućnost potpunog opuštanja tokom slobodnih dana mogu biti upozorenje da je svakodnevno opterećenje postalo preveliko.
Tijelo često prvo šalje upozorenje
Promjene u kvalitetu sna mogu biti među prvim signalima da organizam teško podnosi dugotrajan pritisak. Osoba može teško zaspati, buditi se tokom noći razmišljajući o poslu ili se ujutro probuditi iscrpljena, s osjećajem da prethodni radni dan nikada nije zaista završen.
S vremenom se mogu javiti i učestale glavobolje, ukočenost i napetost mišića, stezanje vilice ili probavne tegobe. Dugotrajna izloženost stresu može utjecati i na sposobnost organizma da se adekvatno nosi s različitim zdravstvenim izazovima.
Pažnju zaslužuje i promjena svakodnevnih navika. Ako je sve češće potrebna kafa kako bi se izdržao radni dan ili alkohol kako bi se osoba navečer opustila, to može biti znak da se pokušava nositi s opterećenjem na način koji dugoročno ne pomaže.
Posebno je važno obratiti pažnju kada povremena navika preraste u svakodnevnu potrebu.
Posao ide dobro, ali zadovoljstvo nestaje
Izgaranje na poslu ne mora se odmah odraziti na poslovne rezultate. Moguće je biti uspješan i produktivan, a istovremeno osjećati emocionalnu iscrpljenost i gubitak zadovoljstva u svakodnevnom životu.
Razdražljivost, stalna napetost, smanjeno interesovanje za hobije, izbjegavanje druženja i osjećaj tjeskobe koji traje čak i tokom slobodnih dana mogu biti znakovi da je poslovni pritisak prerastao u ozbiljniji problem.
Poseban signal upozorenja jeste osjećaj krivice kada osoba ne radi.
Ako je teško uživati u odmoru, ako se poslovne poruke i elektronska pošta provjeravaju i nakon radnog vremena ili postoji stalni osjećaj da se mora biti dostupan, moguće je da je posao zauzeo previše prostora u privatnom životu.
Ko sam ja kada ne radim?
Problem može nastati i kada posao postane glavni izvor identiteta, samopouzdanja i osjećaja vlastite vrijednosti.
U takvoj situaciji vrijedi zastati i postaviti sebi jednostavno pitanje: Ko sam ja kada ne radim?
Ako je teško pronaći odgovor, ako su hobiji i druženja gotovo nestali iz svakodnevice ili osoba više ne zna kako provesti slobodno vrijeme bez osjećaja obaveze, to može biti signal da je potrebno nešto promijeniti.
Kada stres postaje hroničan?
Nije najvažnije samo koliko vremena provodimo na poslu. Važnije je pitanje može li se tijelo i um nakon napornog perioda zaista oporaviti.
Određena količina stresa sastavni je dio života. Nakon završetka zahtjevnog perioda organizam bi se trebao postepeno vratiti u uobičajeno stanje.
Međutim, kada napetost ostaje prisutna i nakon vikenda, godišnjeg odmora ili perioda s manje poslovnih obaveza, moguće je da je stres postao dugotrajan.
Rješenje zbog toga ne mora odmah biti donošenje velikih odluka poput napuštanja posla. Prvi koraci mogu biti postavljanje jasnijih granica između poslovnog i privatnog vremena, kvalitetniji san, redovne pauze tokom radnog dana te periodi u kojima će osoba biti potpuno udaljena od poslovnih uređaja i komunikacije.
Ako se simptomi ne povlače, postaju izraženiji ili počnu značajno ometati svakodnevni život, preporučljivo je razgovarati s ljekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.
Na kraju, može pomoći još jedno iskreno pitanje:
Da li mi posao daje onoliko koliko mu svakodnevno dajem?
Ako je odgovor već duže vrijeme negativan, možda je vrijeme ozbiljnije obratiti pažnju na signale koje šalju tijelo i um. Dugotrajno ignorisanje tih signala može imati posljedice ne samo na posao, već i na zdravlje, odnose s drugima i kvalitet svakodnevnog života.
