Prema trenutno dostupnim izbornim rezultatima i projekciji raspodjele mandata, Stranka demokratske akcije (SDA) imat će najbrojniji klub u novom sazivu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Prema preliminarnom presjeku, SDA bi trebala imati 32 zastupnika, slijede SDP BiH sa 16 i HDZ BiH sa 14 mandata.
Stranka za BiH (SBiH) trebala bi imati devet zastupnika, Narod i Pravda sedam, Demokratska fronta šest, dok bi po četiri mandata pripala Našoj stranci i zajedničkoj listi NES-a, PDA i Naprijed. Prema ovoj projekciji, značajan broj mandata pripao bi i listama koje okupljaju hrvatske političke opcije izvan dominantnog HDZ-a BiH.
Preliminarni rezultati pokazuju i značajne promjene u odnosu na prethodni saziv. SDA je, prema dostupnoj projekciji, povećala broj mandata, dok je Demokratska fronta zabilježila značajan pad. SBiH je istovremeno ostvarila osjetan rast broja zastupnika.
Važno je naglasiti da se radi o preliminarnoj raspodjeli. Konačan sastav klubova može biti izmijenjen nakon potvrđivanja rezultata, kao i zbog nespojivosti pojedinih funkcija, odbijanja mandata ili drugih okolnosti predviđenih izbornim pravilima.
SDA sa 32 zastupnika
Prema trenutno dostupnom sastavu, SDA bi u novom sazivu Parlamenta FBiH trebala imati 32 zastupnika.
Među njima su Nijaz Hušić, Bisenija Mušedinović, Hamdija Abdić, Rahim Gadžić, Indira Omeragić, Irfan Halilagić, Edin Vikalo, Bego Gutić, Hasiba Kurtić, Nezir Pivić, Suad Huskić, Emira Drnda-Čičeklić, Mirza Ganić, Mirza Mušija, Selma Mušić, Adnan Efendić, Lejla Čomor, Alija Jusić, Alisa Karahodžić, Mujo Trako, Nisvet Hrnjić, Kenan Greda, Haris Šabanović, Edin Smajić, Sebija Izetbegović, Miralem Galijašević, Eldin Delić, Asmir Hasić, Jasmina Biščević-Tokić, Senahid Godinjak, Esad Bašagić i Selma Dandić.
Među ovim imenima posebno se izdvajaju aktuelni i bivši nosioci izvršnih funkcija.
Nezir Pivić, aktuelni premijer Zeničko-dobojskog kantona, prema dostupnim podacima ostvario je više od 11.000 preferencijalnih glasova, čime se svrstao među najuspješnije pojedinačne kandidate za Federalni parlament.
Na listi je i Irfan Halilagić, aktuelni premijer Tuzlanskog kantona. Njegov ulazak u Federalni parlament značio bi prelazak iz kantonalne izvršne vlasti u federalnu zakonodavnu vlast.
Visok broj preferencijalnih glasova ostvarili su i Adnan Efendić, Bego Gutić i drugi kandidati SDA. Efendić je prema dostupnim podacima osvojio više od 9.600 glasova, dok je Gutić prešao granicu od 9.400 preferencijalnih glasova.
Posebnu pažnju privlači i Mirza Ganić, aktuelni gradonačelnik Visokog. U svojoj izbornoj jedinici osvojio je 6.669 preferencijalnih glasova i bio najuspješniji kandidat SDA.
U federalnu politiku mogao bi se vratiti i Suad Huskić, dugogodišnji načelnik Tešnja, koji je na izborima osvojio više od 3.000 preferencijalnih glasova.
Među najprepoznatljivijim imenima na listi SDA nalazi se i Sebija Izetbegović. Njen eventualni ulazak u Federalni parlament predstavljao bi nastavak direktnog političkog angažmana nakon ranijeg djelovanja u Skupštini Kantona Sarajevo.
SDP BiH sa 16 mandata
Socijaldemokratska partija BiH prema projekciji bi trebala imati 16 zastupnika.
Na listi su Armin Halitović, Nihad Krajinović, Vedran Lakić, Vedrana Petrović, Nusret Mamić, Elvir Karajbić, Iso Delibašić, Damir Mašić, Besim Belegić, Deala Bećirović-Helez, Lana Prlić, Igor Stojanović, Edis Dervišagić, Ivan Boban, Samir Avdić i Fatka Kulenović.
Među njima su brojna imena s iskustvom na različitim nivoima vlasti.
Damir Mašić već godinama je prisutan na političkoj sceni, dok je Igor Stojanović aktuelni potpredsjednik Federacije BiH.
U novi saziv mogao bi ući i Vedran Lakić, aktuelni federalni ministar energije, rudarstva i industrije. Njegov slučaj otvara pitanje usklađivanja zastupničkog mandata sa izvršnom funkcijom nakon konstituiranja vlasti.
HDZ BiH sa 14 mandata
HDZ BiH prema dostupnoj raspodjeli dobiva 14 zastupničkih mjesta.
U novi saziv trebali bi ući Mijo Matanović, Goran Jurić, Lidija Bradara, Ilija Nakić, Marija Buhač, Slaven Zeljko, Andrijana Katić, Kristina Šimović, Toni Kraljević, Franka Leko, Tomislav Krišto, Delfa Dejanović, Marijan Marjanović i Mato Matijević.
Posebno se izdvaja Lidija Bradara, aktuelna predsjednica Federacije BiH. Bradara iza sebe ima iskustvo zastupnice u Skupštini Srednjobosanskog kantona, delegatkinje u Domu naroda Parlamenta FBiH i Parlamentarne skupštine BiH, kao i predsjedavajuće Doma naroda Parlamenta FBiH.
Među kandidatima s velikim brojem preferencijalnih glasova su Marija Buhač i Toni Kraljević. Buhač je aktuelna premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona, dok Kraljević obavlja funkciju federalnog ministra finansija.
SBiH postaje važan faktor
Stranka za BiH prema projekciji dobiva devet mandata.
U Federalni parlament trebali bi ući Hamdija Lipovača, Hasan Handžić, Haris Gudić, Edina Gabela, Ramiz Meša, Almir Bečarević, Rusmira Konjević, Senad Đogić i Amela Efendić.
Rezultat SBiH predstavlja jedan od značajnijih pomaka u odnosu na prethodni saziv i ovoj političkoj grupaciji daje veći potencijalni utjecaj u pregovorima o formiranju parlamentarne većine.
NiP sa sedam, DF sa šest zastupnika
Narod i Pravda prema projekciji osvaja sedam mandata.
U novi saziv trebali bi ući Mustafa Šakić, Admir Čavalić, Elvedin Okerić, Rijad Konjhodžić, Lejla Kuralić-Čišić, Rasim Smajlović i Damir Husić.
Demokratska fronta trebala bi imati šest zastupnika – Almira Zulića, Mustafu Tabakovića, Almu Kratinu, Dennisa Gratza, Ferida Mušića i Sandru Imširović.
Dennis Gratz već ima iskustvo rada u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, dok je Alma Kratina također dugogodišnje prisutna u federalnoj politici.
Naša stranka sa četiri mandata
Naša stranka prema projekciji dobiva četiri mjesta.
U Federalni parlament trebali bi ući Edin Forto, Amra Nadarević Vodenčarević, Nihad Uk i Nasiha Pozder.
Edin Forto je bivši premijer Kantona Sarajevo i aktuelni ministar komunikacija i prometa BiH. Nihad Uk je aktuelni premijer KS, dok Nasiha Pozder obavlja funkciju federalne ministrice okoliša i turizma.
Pozder bi mandat trebala dobiti putem kompenzacijske liste.
NES, PDA i Naprijed sa četiri mandata
Zajednička lista NES-a, PDA i Naprijed trebala bi imati četiri zastupnika – Nermina Ogreševića, Dženitu Muratagić, Elzinu Pirić i Sabahudina Koštića.
Posebno se izdvaja Nermin Ogrešević, dugogodišnji političar iz Cazina i jedan od osnivača NES-a. Prema dostupnim rezultatima, upravo je on ostvario najveći broj preferencijalnih glasova među kandidatima ove liste.
POMAK i BHI-KF po jedan mandat
Najmanje klubove, prema projekciji, imali bi POMAK i BHI-KF.
POMAK bi predstavljao Šuhret Fazlić, bivši gradonačelnik Bihaća, dok bi BHI-KF predstavljalo Elmin Šabanović.
Fazlićev ulazak u Federalni parlament predstavlja nastavak političkog djelovanja nakon višegodišnjeg rada na lokalnom nivou.
Novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH
Promjene nisu ograničene samo na Federalni parlament. Preliminarni rezultati donose i značajan broj novih ili povratničkih imena u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Prema dostupnim podacima, SDA je osvojila najveći broj direktnih mandata iz Federacije BiH. U novom sazivu trebali bi je predstavljati Mirsad Zaimović, Melika Mahmutbegović, Refik Lendo, Muamer Zukić, Midhat Čaušević, Mirela Avdić, Haris Zahiragić, Šemsudin Dedić i Šerif Špago.
Među njima su bivši i aktuelni visoki funkcioneri. Zaimović je bio predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Mahmutbegović potpredsjednica Federacije BiH, dok je Lendo aktuelni potpredsjednik Federacije.
Posebno se izdvaja rezultat Harisa Zahiragića, koji je prema dostupnim podacima ostvario više od 29.000 preferencijalnih glasova i bio među najuspješnijim kandidatima za državni parlament iz Federacije BiH.
SNSD ostaje dominantan u RS-u
U Republici Srpskoj najviše mandata prema dostupnoj raspodjeli osvaja SNSD.
Među imenima koja se pojavljuju u novom sazivu su Srđan Amidžić, Snježana Novaković Bursać, Obren Petrović, Sanja Vulić, Sandra Erkić i Radovan Višković.
Višković, bivši premijer Republike Srpske, na izborima je ostvario više od 13.500 preferencijalnih glasova, čime se našao među najuspješnijim kandidatima svoje političke opcije.
Njegov ulazak u državni parlament posebno je značajan s obzirom na višegodišnje iskustvo u izvršnoj vlasti Republike Srpske.
SDP vraća iskusna imena
Socijaldemokratska partija BiH trebala bi imati pet zastupnika.
Direktne mandate osvojili su Albin Muslić, Jasmin Imamović, Zukan Helez i Saša Magazinović, dok bi kompenzacijski mandat trebao pripasti Azri Okić.
Zukan Helez je aktuelni ministar odbrane BiH, Saša Magazinović dugogodišnji je državni parlamentarac, dok je Jasmin Imamović bivši gradonačelnik Tuzle i dugogodišnji zastupnik.
HDZ BiH sa četiri mandata
HDZ BiH prema projekciji dobiva četiri mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Direktne mandate trebali bi osvojiti Marinko Čavara, Predrag Kožul i Antea Čilić, dok bi kompenzacijski mandat pripao Borjani Krišto.
Krišto je aktuelna predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, a njen povratak u Predstavnički dom predstavlja nastavak višegodišnjeg političkog angažmana na državnom nivou.
SBiH se vraća u državni parlament
Stranka za BiH ostvarila je značajan povratak na državnu političku scenu.
Među imenima koja se spominju su Džemal Smajić, Zijad Krnjić i Amra Švrakić.
Za SBiH je posebno značajno to što se, nakon izostanka iz prethodnog saziva, ponovo pojavljuje među parlamentarnim akterima na državnom nivou.
Konaković i Zvizdić u državnom parlamentu
Narod i Pravda trebala bi imati dva zastupnika.
Direktni mandat osvojio je lider stranke i aktuelni ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, dok bi kompenzacijski mandat pripao Denisu Zvizdiću.
Zvizdić se tako vraća u Predstavnički dom nakon niza visokih funkcija, uključujući i funkciju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Povratak Radojičića i Nešića
Među zanimljivijim promjenama je i povratak nekoliko političara koji su ranije obavljali visoke funkcije.
Igor Radojičić, bivši gradonačelnik Banje Luke i nekadašnji predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, trebao bi ući u državni parlament putem kompenzacijskog mandata političke opcije Pokret Sigurna Srpska.
Branislav Borenović također bi trebao predstavljati ovaj politički blok.
U Parlamentarnu skupštinu BiH vraća se i Nenad Nešić, bivši ministar sigurnosti BiH, koji bi trebao dobiti kompenzacijski mandat. Na svojoj listi osvojio je više od 6.400 preferencijalnih glasova.
U parlament ulaze i manji politički blokovi
SDS bi prema dostupnim rezultatima trebao imati dva direktna mandata, koja pripadaju Želimiru Neškoviću i Darku Babalju.
Naša stranka dobila bi jedan kompenzacijski mandat, koji bi pripao Sabini Ćudić.
Državni parlament dobija i predstavnike NES-a i HDZ-a 1990. Direktni mandat NES-a osvojio je Jasmin Emrić, dok bi kompenzacijski mandat HDZ-a 1990 trebao pripasti predsjedniku stranke Iliji Cvitanoviću.
Među manjim političkim opcijama pojavljuju se i DEMOS, Ujedinjena Srpska i Lista Za pravdu i red.
Novi odnos snaga
Preliminarni rezultati pokazuju da će novi saziv oba parlamentarna doma donijeti značajne promjene.
U Parlamentu FBiH SDA bi trebala biti najbrojnija stranka sa 32 zastupnika, dok slijede SDP sa 16 i HDZ BiH sa 14. SBiH sa devet mandata postaje jedan od važnijih parlamentarnih aktera, dok NiP i DF ulaze sa sedam, odnosno šest zastupnika.
Na državnom nivou također se pojavljuju brojna poznata imena, uključujući bivše premijere, ministre, gradonačelnike i dugogodišnje parlamentarce. Posebnu pažnju privlače povratak Igora Radojičića i Nenada Nešića, kao i povratak Jasmina Imamovića i Denisa Zvizdića u državni parlament.
Za političku sliku narednog mandata bit će, međutim, važno ne samo koliko će koja stranka imati zastupnika, već i ko će nakon konstituiranja parlamenta zaista zauzeti poslaničke klupe.
Naime, pojedini izabrani kandidati trenutno obavljaju funkcije koje mogu biti nespojive sa zastupničkim mandatom. Zbog toga je moguće da dio njih odluči zadržati postojeće funkcije, nakon čega bi mandat, u skladu s izbornim pravilima, pripao narednom kandidatu.
Konačnu sliku dat će Centralna izborna komisija BiH nakon završetka obrade svih kategorija glasova i potvrđivanja izbornih rezultata. Zbog toga trenutno objavljeni sastav treba posmatrati kao preliminarni pregled budućih parlamentarnih klubova, a ne kao konačnu listu zastupnika.
