Kondenzacija na prozorima tokom jeseni i zime nije samo estetski problem, već može biti upozorenje na prekomjernu vlagu u domu, hladna stakla i potencijalni razvoj plijesni. Stručnjaci savjetuju pravilno provjetravanje, ravnomjerno zagrijavanje prostorija i, kad god je moguće, sušenje veša izvan stana.
Mokri prozori u jutarnjim satima česta su pojava tokom hladnijeg dijela godine. Iako se kapljice vode na staklu mogu činiti bezazlenim, njihova redovna pojava može ukazivati na problem s vlagom ili nedovoljnom toplotnom izolacijom prozora.
Jedan od najvećih izvora vlage u domaćinstvu jeste sušenje veša u zatvorenom prostoru. Prema podacima savjetovališta za energiju grada Nürnberga, jedna mašina veša koja se suši u stanu može osloboditi oko dvije i po litre vode u zrak. Poređenja radi, ukućani disanjem tokom cijelog dana ispuste približno 1,2 litre vode, pripremanje jednog obroka može dodati oko litar, dok tuširanje doprinosi s približno 300 grama vlage.
Zbog toga se tokom jeseni i zime preporučuje sušenje veša na balkonu ili tavanu, ako za to postoje uslovi. Ukoliko to nije moguće, veš bi trebalo sušiti u prostoriji s otvorenim prozorom i zatvorenim vratima, kako bi se spriječilo širenje vlage u ostatak stana.
Zašto se prozori orošavaju?
Kondenzacija nastaje kada topao i vlažan zrak iz prostorije dođe u kontakt s hladnim staklom. Zrak se tada hladi, a kada temperatura padne ispod tačke rosišta, vodena para pretvara se u kapljice vode.
Na pojavu rose najviše utiču količina vlage u zraku i temperatura stakla. Zbog toga se stariji prozori, posebno oni s jednostrukim ili starim dvostrukim staklom, mogu orošavati čak i kada je vlažnost u prostoriji u granicama uobičajenih vrijednosti.
Primjer pokazuje da pri temperaturi od 21 stepen u prostoriji, relativnoj vlažnosti od 55 posto i vanjskoj temperaturi od minus dva stepena, unutrašnja površina starog dvostrukog stakla može imati temperaturu od približno 12,6 stepeni. Tačka rosišta u tim uslovima iznosi 11,6 stepeni.
Iako sredina stakla može ostati suha, rubovi i okvir prozora često su hladniji, zbog čega se na tim dijelovima može pojaviti kondenzacija. Smanjenje relativne vlažnosti za pet do deset procentnih poena može pomoći u sprečavanju orošavanja.
Preporučena relativna vlažnost zraka u stanu uglavnom se kreće između 40 i 60 posto. Međutim, mjerenje higrometrom postavljenim na sredini prostorije ne mora pokazati koliko je vlažno neposredno uz hladan prozor ili zid.
Na tim površinama relativna vlažnost može doseći gotovo 100 posto, čak i kada uređaj pokazuje vrijednosti koje se smatraju normalnim. Rizik od razvoja plijesni povećava se kada je vlažnost na površini zida duže vrijeme visoka, a u pojedinim uslovima rast može početi već pri vrijednostima od 70 do 80 posto.
Za razliku od zidova, koji mogu upijati vlagu, staklo odmah pokazuje kapljice vode. Zbog toga orošeni prozori mogu poslužiti kao rano upozorenje da uslovi u prostoriji pogoduju nakupljanju vlage.
Ako higrometar pokazuje između 40 i 60 posto, a prozori se i dalje redovno orošavaju, uzrok može biti preniska temperatura stakla, odnosno nedovoljna izolacija prozora. Higrometar je dostupan u prodavnicama građevinskog materijala i može pomoći u praćenju uslova u domu.
Vlaga može dovesti do plijesni i zdravstvenih problema
Dugotrajna kondenzacija može oštetiti zaptivke prozora i stvoriti uslove za razvoj plijesni. Njeno prisustvo u zatvorenom prostoru povezuje se s različitim respiratornim tegobama i alergijskim reakcijama, uključujući kašalj, curenje nosa i druge simptome.
Istraživanja objavljena tokom 2025. i 2026. godine dodatno ukazuju na povezanost dugotrajne izloženosti vlazi i plijesni s respiratornim problemima. Prema navedenim podacima, dugoročna studija koja je pratila više od 8.400 odraslih osoba u sjevernoj Evropi povezala je izloženost vlažnim prostorima i plijesni s pojavom astme, rinitisa i drugih respiratornih tegoba. Meta-analiza iz 2025. godine također je ukazala na povezanost plijesni u domu i astme kod djece.
Kada se na staklu pojave kapljice vode, prvi korak je njihovo uklanjanje suhom krpom. Nakon toga prostoriju treba dobro provjetriti. Samo otvaranje prozora neće ukloniti vodu koja se već nakupila na staklu, zbog čega je važno prvo obrisati kondenzaciju.
Ako se prozori redovno orošavaju, potrebno je utvrditi uzrok. Najčešće je riječ o prekomjernoj vlažnosti zraka, ali problem može biti povezan i s lošom izolacijom, hladnim staklima ili prozorima koji propuštaju.
Stručnjaci preporučuju kratko i intenzivno provjetravanje, odnosno širom otvorene prozore umjesto njihovog dugotrajnog držanja na kip. Takav način provjetravanja omogućava bržu izmjenu zraka, dok dugotrajno držanje prozora na kip može rashladiti zidove oko prozora i povećati potrošnju energije za grijanje.
Tokom zime obično je dovoljno provjetravati tri do pet minuta, dok se uz propuh, otvaranjem prozora na suprotnim stranama stana, zrak može izmijeniti za dvije do tri minute. Preporučuje se provjetravanje dva do četiri puta dnevno, kao i neposredno nakon kuhanja i tuširanja. Tokom provjetravanja radijatore je poželjno privremeno zavrnuti.
Ove preporuke navode njemačka Savezna agencija za okoliš (Umweltbundesamt) i potrošačka organizacija Verbraucherzentrale.
Važno je održavati približno ujednačenu temperaturu u stanu. Hladnije prostorije ne bi trebalo zagrijavati tako što se u njih pušta topao zrak iz toplijih dijelova doma, jer se vlaga može kondenzovati na hladnim zidovima. Zbog toga se preporučuje držanje zatvorenih vrata između prostorija s različitim temperaturama.
Ako se kondenzacija nastavlja uprkos redovnom provjetravanju i pravilnom grijanju, može pomoći električni odvlaživač zraka. Kod dugotrajnih problema sa starim prozorima, dugoročnije rješenje može biti zamjena stakla ili kompletnog prozora, zavisno od stanja i kvaliteta izolacije.
Redovno brisanje kondenzacije, kratko i intenzivno provjetravanje, ravnomjerno grijanje i smanjenje izvora vlage ključni su koraci u zaštiti doma od plijesni. Posebnu pažnju treba posvetiti sušenju veša u zatvorenom prostoru, jer upravo ta svakodnevna navika može značajno povećati količinu vlage u stanu tokom hladnijih mjeseci.
