Novi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini preuzet će dužnost u vremenu obilježenom demografskim promjenama, političkom nesigurnošću i sve izraženijim preispitivanjem tradicionalnih autoriteta, a jedan od ključnih zadataka bit će očuvanje kontinuiteta islamske tradicije uz istovremeno prilagođavanje potrebama novih generacija i promjenama u društvu, smatra profesor Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu Ahmet Alibašić.
Izborno tijelo Sabora Islamske zajednice u BiH u oktobru je, između tri kandidata, izabralo Nedžada ef. Grabusa za novog reisu-l-ulemu. Svečanost uručenja menšure i polaganja zakletve bit će održano 15. novembra u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.
U intervjuu za Fenu, Alibašić govori o ključnim izazovima koji očekuju novog reisu-l-ulemu, položaju imama, odnosu Islamske zajednice prema mladima i dijaspori, njenoj ulozi u društvenim i političkim procesima te konkretnim pokazateljima uspješnosti novog mandata.
– Najveći izazovi s kojima će se novi reisu-l-ulema suočiti na početku svog mandata neće nužno biti oni koji su najvidljiviji. Naše se društvo duboko mijenja: demografski slabi, politički je nesigurno, a tradicionalni oblici društvenog autoriteta se sve češće propituju. To ne znači da vjera nužno gubi na značaju. Međutim, mijenjaju se načini na koje ljudi vjeruju, prakticiraju vjeru i pripadaju vjerskim zajednicama. U takvim okolnostima javlja se tenzija između dva zahtjeva: kontinuiteta islamske tradicije i razvijanja sposobnosti da se odgovori na nova pitanja – kazao je Alibašić.
Uz to, dodaje, islamofobija će po svemu sudeći biti snažno prisutna i u vremenu koje je pred nama. Interno unapređenje položaja imama je najurgentniji izazov. Reisu-l-ulema Nedžad ef. Grabus je najavio da će to biti prioritet u djelovanju Zajednice. Nimalo manji izazov je izgradnja odnosa s generacijama koje imaju drugačije iskustvo svijeta od svojih roditelja. Tu je, naravno, i izazov sve brojnije dijaspore, koja odavno ima vlastitu dinamiku i potrebe.
– Od vrlo konkretnih tema neriješeno je pitanje ugovora između Islamske zajednice i države BiH. Za ugovor je, međutim, potrebno najmanje dvoje, u ovom slučaju četvoro. Uskoro ćemo imati i novu vlast pa bi to mogla biti prilika za nastavak razgovora. S druge strane, sretna je okolnost da je Zajednica stabilna i kadrovski jaka a regulatorni okvir za slobodu vjere bolji nego je ikad bio – kaže Alibašić.
Kontinuitet i promjene ne treba posmatrati kao suprotnosti, smatra profesor, odgovarajući na pitanje koliko od novog reisu-l-uleme treba očekivati kontinuitet dosadašnje politike i prakse, a koliko novih ideja i drugačijeg pristupa.
– Jedna od važnih odlika islamske intelektualne tradicije jeste nastojanje da se trajna načela primjenjuju u promjenjivim okolnostima. Institucije koje nisu sposobne za promjene vremenom gube sposobnost da očuvaju upravo ono zbog čega postoje. Osim toga, izbori u Islamskoj zajednici nisu kao izbori u državi. Ovdje nema odlaska u političku opoziciju. Osim onih koji odu u penziju, svi službenici ostaju služiti Zajednici bez obzira na preferencije prije izbora – ističe Alibašić.
Sam predizborni program novog reisu-l-uleme je, navodi on, po tonu i strukturi, u dobroj mjeri program kontinuiteta. Gotovo svaka tačka počinje riječju "nastaviti". U tom smislu, ne treba očekivati institucionalne lomove već kontinuitet u temeljnim opredjeljenjima Islamske zajednice, posebno u očuvanju njene autonomije, bosanske islamske tradicije i odgovornosti prema društvu. Reisu-l-ulema Kavazović ostavlja značajno naslijeđe u tom pogledu. Istovremeno, novi reisu-l-ulema donosi vlastito iskustvo i viziju. To iskustvo moglo bi se pokazati kao dragocjeno za promišljanje spomenutih izazova.
Na pitanje kakvu ulogu novi reisu-l-ulema može imati u jačanju povjerenja mladih u Islamsku zajednicu i njenom približavanju novim generacijama, Alibašić kaže da mladi nisu samo budućnost Islamske zajednice, oni su njena sadašnjost.
– Zato se važnom čini programska namjera novog reisu-l-uleme da mladi ne budu samo primaoci vjerskih sadržaja nego i aktivni sudionici u njihovom oblikovanju, da ne budu samo publika nego i kreatori sadržaja u Zajednici. To je ohrabrujuća najava. Sada je valja operacionalizirati i realizirati. Nove generacije odrastaju u svijetu u kojem je pristup informacijama gotovo neograničen i Zajednica ne može svoj autoritet graditi kao nekada na tome da je jedini ili primarni izvor informacija o islamu. Ipak, i dalje može da gradi autoritet kao izvorište pouzdanog vjerskog znanja, ali i orijentacije, upute, razumijevanja, pa i podrške u stvarnim životnim dilemama – ističe Alibašić.
Upitan kako vidi ulogu Islamske zajednice u aktuelnim društvenim i političkim okolnostima u BiH, te gdje su granice njenog javnog angažmana, Alibašić smatra da je ustavno-pravni okvir za djelovanje Islamske zajednice prilično razrađen i stabilan. Čine ga ustavi država u kojima ona djeluje i zakoni o slobodi vjere i položaju vjerskih zajednica. Glavna obilježja tog okvira su autonomija Islamske zajednice i odvojenost od države.
Međutim, ustvrdio je on, pogrešno bi bilo svako javno očitovanje Islamske zajednice o društvenim pitanjima proglašavati neprimjerenim miješanjem u politiku. Religija ima i svoju javnu dimenziju. Pitanja pravde, slobode, ljudskog dostojanstva, solidarnosti ili odnosa prema slabijima su i moralna pitanja o kojima Islamska zajednica ima pravo i obavezu da govori.
U tim svojim zalaganjima, smatra on, Islamska zajednica treba nastojati biti moralni korektiv društva, a ne produžena ruka neke političke opcije. Njena vjerodostojnost zavisi od posvećenosti principima, a ne od bliskosti s nosiocima političke moći.
– Ranije sam govorio da u bh. okolnostima postoji još jedna važna dimenzija. Islamska zajednica ima posebnu ulogu u očuvanju bošnjačkog i ponegdje albanskog identiteta. No, te identitete ne treba graditi na nepovjerenju prema drugima. Naprotiv, historijsko iskustvo bosanskih muslimana pokazuje da je moguće istovremeno biti privržen vlastitoj tradiciji i otvoren prema drugima – ističe.
Zamoljen da odgovori na pitanje šta bi nakon prvih godinu dana mandata bili konkretni pokazatelji da novi reisu-l-ulema ide u dobrom pravcu, profesor Alibašić je mišljenja da je godina dana kratak period za procjenu jednog sedmogodišnjeg mandata, posebno kada je riječ o složenoj instituciji sa relativno uhodanim načinima djelovanja koje u dobroj mjeri zavisi od dobrovoljnog angažmana članova i pripadnika.
Ipak, smatra Alibašić, već nakon prve godine trebalo bi biti moguće prepoznati stil rukovođenja i osnovne prioritete. U narednih par mjeseci Zajednica će dobiti novi Sabor, zamjenika reisu-l-uleme, Rijaset i izvršne odbore medžlisa. Uslijedit će ubrzo i prvi godišnji planovi i budžeti. To je značajna okolnost koja pruža šansu za nove iskorake.
– Kako smo rekli, očekivati je otvaranje ozbiljne rasprave o budućnosti imamskog poziva, konkretnije korake u snažnijem uključivanju mladih i žena u život Zajednice te afirmativniji odnos prema obrazovanju i intelektualnom radu – istakao je Alibašić.
Sveukupno, dodaje, možda je najvažnije da članovi Islamske zajednice dodatno razvijaju osjećaj kako ona nije samo institucija koja od njih očekuje lojalnost i davanje nego zajednica koja ih razumije, sluša i podržava kad im zatreba. Najavljeno jačanje transparentnosti rada institucija IZ bi trebalo doprinijeti tom osjećaju.
– Na kraju, Islamska zajednica je tokom posljednjih tridesetak godina u velikoj mjeri bila zaokupljena pitanjima obnove, koja je uglavnom završena. Pred njom je sada zadatak da više energije posveti kvalitetu vjerskog života, razvoju relevantne islamske misli i doprinosu općem boljitku svojih članova i društva u cjelini – zakjučuje profesor Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu Ahmet Alibašić u intervjuu Feni.
