Privredna društva u Federaciji Bosne i Hercegovine ostvarila su u 2025. godini ukupne prihode od 79,26 milijardi KM, dok je njihov neto finansijski rezultat, odnosno čista zarada nakon odbitka gubitaka, iznosio 4,9 milijardi maraka.
Podaci Finansijsko-informatičke agencije (FIA), koje je analizirao BiznisInfo.ba, otkrivaju velike razlike u ekonomskoj snazi deset kantona Federacije BiH, ali i nekoliko veoma zanimljivih trendova.
Dok Kanton Sarajevo očekivano dominira prema većini finansijskih pokazatelja, pojedini znatno manji kantoni ostvaruju impresivne rezultate u odnosu na broj kompanija i zaposlenih.
Posebno se izdvaja Zapadnohercegovački kanton, koji je prema broju zaposlenih tek sedmi u Federaciji BiH, ali prema ostvarenom neto finansijskom rezultatu zauzima visoko treće mjesto.
Sarajevo ostvaruje više od trećine prihoda
U Kantonu Sarajevo registrovano je 10.330 privrednih društava, što je više od trećine ukupnog broja kompanija u Federaciji BiH. Ove kompanije prošle godine ostvarile su ukupne prihode od 30,21 milijardu KM, odnosno oko 38 posto ukupnih prihoda privrede FBiH.
Zapošljavale su 122.753 radnika, dok je njihova zarada iznosila 1,56 milijardi KM. Ipak, prilikom analize ovih podataka treba imati na umu specifičnu poziciju Sarajeva kao glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Brojne velike domaće i međunarodne kompanije koje posluju širom države imaju registrovano sjedište u Sarajevu, gdje se evidentiraju njihovi finansijski rezultati, iako značajan dio poslovnih aktivnosti obavljaju u drugim gradovima i kantonima.
Stoga se ukupni prihodi kompanija sa sjedištem u Kantonu Sarajevo ne mogu poistovjetiti isključivo s ekonomskom aktivnošću na području ovog kantona.
Tuzlanski kanton drugi privredni centar Federacije
Tuzlanski kanton zauzima drugo mjesto prema broju privrednih društava, ukupnim prihodima, zaposlenosti i neto finansijskom rezultatu. U ovom kantonu posluje 4.467 kompanija koje su prošle godine ostvarile prihode od 12,17 milijardi KM i zapošljavale više od 70.000 radnika. Njihov neto finansijski rezultat iznosio je 901 milion KM.
Na trećem mjestu prema prihodima nalazi se Zeničko-dobojski kanton s 10,54 milijarde KM, a slijede Hercegovačko-neretvanski sa 7,73 milijarde i Zapadnohercegovački kanton sa 6,94 milijarde KM. Ovih pet kantona zajedno ostvaruje više od 85 posto ukupnih prihoda privrednih društava u Federaciji BiH.
Ekonomski fenomen zapadne Hercegovine
Posebno zanimljivu sliku daje analiza rezultata Zapadnohercegovačkog kantona, koji obuhvata Široki Brijeg, Ljubuški, Grude i Posušje. U ovom kantonu registrovano je svega 1.557 privrednih društava, koja zapošljavaju 18.597 radnika.
Uprkos tome, kompanije iz ovog dijela BiH ostvarile su gotovo sedam milijardi KM prihoda i zaradu od čak 612 miliona KM. Prema neto finansijskom rezultatu, ovaj kanton nalazi se odmah iza Kantona Sarajevo i Tuzlanskog kantona, ispred znatno većih industrijskih i privrednih centara poput Zeničko-dobojskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Zapadnohercegovački kanton ima tek oko pet posto ukupnog broja zaposlenih u privrednim društvima FBiH, ali ostvaruje čak 12,5 posto ukupnog neto finansijskog rezultata, odnosno čiste zarade. Ovi podaci pokazuju koliko je snažan privredni sektor na relativno malom prostoru zapadne Hercegovine.
Gdje kompanije najviše zarađuju po zaposlenom
Kada se neto finansijski rezultat privrednih društava podijeli s brojem zaposlenih, Zapadnohercegovački kanton ubjedljivo zauzima prvo mjesto. Neto finansijski rezultat kompanija u ovom kantonu iznosi 32.925 KM po zaposlenom godišnje.
Poređenja radi, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu taj iznos je 13.113 KM, u Tuzlanskom 12.808 KM, a u Kantonu Sarajevo 12.693 KM. Prosjek Federacije BiH iznosi 13.284 KM po zaposlenom.
Zapadnohercegovački kanton tako ostvaruje gotovo dva i po puta veći neto finansijski rezultat po zaposlenom od federalnog prosjeka.
Naravno, ovaj pokazatelj ne govori direktno o produktivnosti pojedinačnih radnika, već odražava i strukturu privrede, profitabilnost kompanija, kapitalnu intenzivnost poslovanja i druge faktore.
Zeničko-dobojski kanton snažan izvozni centar
Kada je riječ o prihodima od izvoza, Kanton Sarajevo nalazi se na prvom mjestu s 2,62 milijarde KM. Međutim, odmah iza njega nalazi se Zeničko-dobojski kanton, čije su kompanije ostvarile 1,83 milijarde KM prihoda od izvoza.
Slijede Tuzlanski kanton s 1,63 milijarde KM, Hercegovačko-neretvanski s 990 miliona i Zapadnohercegovački s 988 miliona KM. Kompanije iz svih deset kantona Federacije BiH ostvarile su ukupno 9,77 milijardi KM prihoda od izvoza.
Rezultati Zeničko-dobojskog kantona potvrđuju značaj industrijske baze ovog dijela zemlje za plasman domaćih proizvoda na inozemna tržišta.
U Hercegovini koncentrisana velika imovina
Zanimljiv je i podatak o ukupnoj vrijednosti imovine privrednih društava. Dok je Kanton Sarajevo očekivano prvi s imovinom vrijednom 37,85 milijardi KM, na drugom mjestu nalazi se Hercegovačko-neretvanski kanton s 14,27 milijardi KM.
Slijede Tuzlanski kanton s 11,8 milijardi i Zeničko-dobojski kanton s 10,07 milijardi KM. Ukupna vrijednost imovine privrednih društava u Federaciji BiH na kraju 2025. godine iznosila je gotovo 93 milijarde KM.
Velike razlike između kantona
U Federaciji BiH ukupno je evidentirano 28.634 privrednih društava, koja zapošljavaju 368.966 radnika. Od toga je 19.090 društava poslovalo s dobiti, dok je 8.264 iskazalo gubitak.
Ukupna dobit profitabilnih kompanija iznosila je 6,08 milijardi KM, dok su kompanije koje su poslovale negativno ostvarile ukupni gubitak od 1,18 milijardi KM. Konačni neto finansijski rezultat privrede Federacije BiH tako je iznosio 4,9 milijardi KM.
Podaci pokazuju da, iako je Sarajevo najveći poslovni centar zemlje, značajan dio ekonomske snage Federacije BiH leži izvan glavnog grada – u industrijskim centrima Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona, kao i u izuzetno profitabilnim kompanijama zapadne Hercegovine…
