Prema najnovijem podataku Agencije za statistiku BiH oko 128.000 djece u našoj zemlji koristi neki vid socijalne pomoći.

Njih oko 100.000 ugroženo porodičnom situacijom, od kojih 40.000 žive u porodicama koja nemaju ni minimum sredstava za život.

Prema analizama sektora socijalne zaštite, oko 600 000 ljudi u BiH živi sa 3 do 5 KM dnevno, tačnije u siromaštvu. Daleko najvećem broju potrebna je hrana, odjeća, te tuđa njega i pomoć.

Doc. dr Valida Repovac Nikšić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu za BUKU je izjavila da je ovo jedan od najstrašnijih problema.

“Siromaštvo je u našoj zemlji jedan od najstrašnijih problema sa kojima se susrećemo. Ono utiče na zdravlje stanovništva, psiho-socijalnu klimu u kojoj živimo, razara porodice, doprinosi daljnjoj dezintegraciji društva, tjera brojne da napuste svoje domove”, rekla je.

Profesorica naglašava i da ne vjeruje u pristup gdje se stvari rješavaju “odozgo”, odnosno da inicijativa može krenuti od institucija.

Vjeruje da se one mogu pokrenuti samo pod snažnim pritiskom javnosti, građana i građanki, aktivista, akademije, medija.

“Politike koje će biti progresivne, konstruktivne, socijalno osjetljive moramo pokrenuti sami ‘odozdo'”, istakla je profesorica.

Prema najnovijem podataku Agencije za statistiku BiH oko 128.000 djece u našoj zemlji koristi neki vid socijalne pomoći.

Njih oko 100.000 ugroženo porodičnom situacijom, od kojih 40.000 žive u porodicama koja nemaju ni minimum sredstava za život.

Prema analizama sektora socijalne zaštite, oko 600 000 ljudi u BiH živi sa 3 do 5 KM dnevno, tačnije u siromaštvu. Daleko najvećem broju potrebna je hrana, odjeća, te tuđa njega i pomoć.

Doc. dr Valida Repovac Nikšić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu za BUKU je izjavila da je ovo jedan od najstrašnijih problema.

“Siromaštvo je u našoj zemlji jedan od najstrašnijih problema sa kojima se susrećemo. Ono utiče na zdravlje stanovništva, psiho-socijalnu klimu u kojoj živimo, razara porodice, doprinosi daljnjoj dezintegraciji društva, tjera brojne da napuste svoje domove”, rekla je.

Profesorica naglašava i da ne vjeruje u pristup gdje se stvari rješavaju “odozgo”, odnosno da inicijativa može krenuti od institucija.

Vjeruje da se one mogu pokrenuti samo pod snažnim pritiskom javnosti, građana i građanki, aktivista, akademije, medija.

“Politike koje će biti progresivne, konstruktivne, socijalno osjetljive moramo pokrenuti sami ‘odozdo'”, istakla je profesorica.