Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu presudio je u četvrtak, 19. novembra, da je Mijanmar počinio genocid nad muslimanskom manjinom Rohinja tokom vojnih operacija 2017. godine. Riječ je o historijskoj odluci kojom je najviši sud Ujedinjenih nacija prvi put utvrdio odgovornost jedne države za počinjenje genocida.
Sud je zaključio da su mijanmarske sigurnosne snage tokom operacija u sjevernom dijelu savezne države Rakhine počinile masovna ubistva, seksualno nasilje i druge zločine s namjerom uništenja značajnog dijela zajednice Rohinja.



Predsjednik Suda Yuji Iwasawa, obrazlažući presudu, naveo je da razmatrani dokazi upućuju na zaključak da je cilj postupanja mijanmarskih snaga bio uništenje značajnog dijela ove zaštićene etničke i vjerske zajednice.
Prema utvrđenim činjenicama, tokom vojnih operacija ubijeno je više od 10.000 ljudi, dok su pripadnici Rohinja bili izloženi masovnim silovanjima, fizičkom i psihičkom nasilju te uništavanju naselja.
Više od 700.000 pripadnika ove manjine pobjeglo je 2017. godine u susjedni Bangladeš, gdje veliki broj izbjeglica i danas živi u teškim uslovima.
Mijanmar mora omogućiti povratak i obeštetiti žrtve
Postupak protiv Mijanmara pokrenula je Gambija 2019. godine, pozivajući se na Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine. Mijanmar je tokom postupka odbacivao optužbe, tvrdeći da su vojne operacije bile usmjerene protiv pobunjeničkih grupa.
Međunarodni sud pravde odbacio je takvu argumentaciju i utvrdio da je Mijanmar prekršio više obaveza iz Konvencije o genocidu.
Presudom je naloženo da država poduzme konkretne mjere za istraživanje i kažnjavanje odgovornih, sprečavanje ponavljanja zločina te omogućavanje sigurnog, dobrovoljnog i dostojanstvenog povratka protjeranih Rohinja.
Mijanmar je obavezan i nadoknaditi štetu žrtvama genocida, dok će visina i način isplate odštete biti određeni u narednoj fazi postupka.
Sud je također utvrdio da Mijanmar nije ispunio ranije naložene obaveze očuvanja dokaza o mogućim genocidnim djelima.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres pozdravio je presudu, ocijenivši je važnim priznanjem žrtvama genocida i potvrdom da najteži međunarodni zločini ne smiju ostati nekažnjeni.
Odluka je konačna i pravno obavezujuća, bez mogućnosti žalbe, iako Međunarodni sud pravde nema vlastiti mehanizam kojim bi neposredno prisilio državu na njeno izvršenje.
Presuda bi mogla imati značaj i za druge postupke pred Međunarodnim sudom pravde, uključujući predmet koji je Južnoafrička Republika pokrenula protiv Izraela zbog kršenja Konvencije o genocidu u Pojasu Gaze. U tom predmetu konačna presuda još nije donesena.
