20.8 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Alarmantni podaci: Za 10 godina 660 hiljada ljudi napustilo Bosnu i Hercegovinu

    Alarmantni podaci: Za 10 godina 660 hiljada ljudi napustilo Bosnu i Hercegovinu

    Ljudi su najveći kapital jednog društva. Posebno visokoobrazovani koji kreiraju i utiču na ambijent u kojem žive i djeluju kroz sistem. Procjenjuje se da je tokom i nakon rata u Bosni i Hercegovini 1992. do 1995. raseljeno 2,2 miliona ljudi. Trend iseljavanja stanovništva nastavio se i nakon rata, uslijed nezadovoljstva građana, ne samo ekonomskim standardom, već i kompletnim društveno-političkim sistemom.

    Prema podacima iz 2020. godine, a proporcionalno broju stanovnika, druga najveća dijaspora na svijetu je upravo iz Bosne i Hercegovine. Njihov doprinos BDP-u premašuje 14 posto i dostiže iznos od oko 2,5 milijardi eura godišnje. Okupljeni u potrebi da pomognu Bosni i Hercegovini, djeluju i iz inostranstva. To pokazuje da je i dalje prisutna privrženost domovini, međutim odlaze u potrebi za sigurnijim životnim okolnostima.

    Zbog nepravde, korupcije, nepotizma i nemogućnosti zaposlenja, nastavlja se trend iseljavanja, i to dominantno mladih ljudi. A, kako pokazuju podaci iz Unije za održivi povratak Bosne i Hercegovine – i povratnika. Procjene ove organizacije su da je u periodu od 2013. – 2023. otišlo oko 660 hiljada ljudi iz zemlje.

    Ko odlazi?

    Zbog rata su protjerani iz svojih domova, a u miru napuštaju svoje ognjište zbog egzistencijalnih problema. Unija za održivi povratak i integracije u BiH (UZOPI) započela je implementaciju projekta pod nazivom “Civilno društvo u borbi protiv korupcije”, koji finansira Centar civilnih inicijativa (CCI) u okviru svog projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije (ACFC)”.

    U skladu sa brojnim primjedbama, prijedlozima povratnika, raseljenih i izbjeglica, te kroz neposredne aktivnosti na terenu u cijeloj BiH, očita je potreba za donošenjem novog zakona. Između ostalih primjedbi na postojeći Zakon je i ta da ne postoji jedinstvena baza podataka o sveukupnim sredstvima svih nivoa vlasti koja su izdvojena za lokalne zajednice.

    “Povratnici često ne znaju ko je, i sa koliko novca, finansirao određeni infastrukturni projekat. Odabir korisnika sredstava najčešće se vrši prema ‘stranačkoj opredijeljenosti’ i radi ‘kupovine glasova'”, rekla je predsjednica UZOPI-a Mirhunisa Zukić.

    Prema njenim riječima, brojni su egzistencijalni problemi povratnika i raseljenih osoba, od prava na zaposlenje i obrazovanja povratničke djece na maternjem jeziku do sigurnosnih izazova.

    “Uzroci iseljavanja bh. građana koji odlaze u zemlje EU su, koliko zbog zarade, toliko i zbog potrebe da sa svojom porodicom žive u sigurnom okruženju”, navodi Zukić.

    Prema rezultatima istraživanja na uzorku od 5 hiljada ljudi (18 do 30 godina) koje je radio Populacijski fond Ujedinjenih nacija UNFPA, 47% mladih u BiH je razmišljalo o odlasku iz zemlje; 23% bi željelo privremeno otići iz zemlje, dok 24% razmišlja o trajnom odlasku iz BiH. Mladi se suočavaju sa nezadovoljavajućim životnim standardom i kvalitetom života, nemaju povjerenje u javne institucije u BiH, niti vjeruju da je vlastima stalo do njihovih interesa.

    Zaključuju da se migracija mladih treba rješavati i tretirati kao složeno pitanje zato što na odluku o migriranju utiče složen skup ekonomskih, strukturnih, psihičkih i obrazovnih faktora i njihovi međusobni odnosi sa socijalnim porijeklom osobe.

    U narednih desetak godina, ukoliko se nastave ovi trendovi, prema predviđanjima stručnjaka za demografska kretanja će više od osam hiljada nastavnog kadra postati suvišno, jer neće imati koga podučavati, uslijed negativnog prirodnog priraštaja. Ovaj trend kreira brojne druge društvene probleme, jer troškovi će rasti, a trebat će nam više novca za razvoj. Samo, ko će ga zaraditi?

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Ljudi su najveći kapital jednog društva. Posebno visokoobrazovani koji kreiraju i utiču na ambijent u kojem žive i djeluju kroz sistem. Procjenjuje se da je tokom i nakon rata u Bosni i Hercegovini 1992. do 1995. raseljeno 2,2 miliona ljudi. Trend iseljavanja stanovništva nastavio se i nakon rata, uslijed nezadovoljstva građana, ne samo ekonomskim standardom, već i kompletnim društveno-političkim sistemom.

    Prema podacima iz 2020. godine, a proporcionalno broju stanovnika, druga najveća dijaspora na svijetu je upravo iz Bosne i Hercegovine. Njihov doprinos BDP-u premašuje 14 posto i dostiže iznos od oko 2,5 milijardi eura godišnje. Okupljeni u potrebi da pomognu Bosni i Hercegovini, djeluju i iz inostranstva. To pokazuje da je i dalje prisutna privrženost domovini, međutim odlaze u potrebi za sigurnijim životnim okolnostima.

    - Reklama -

    Zbog nepravde, korupcije, nepotizma i nemogućnosti zaposlenja, nastavlja se trend iseljavanja, i to dominantno mladih ljudi. A, kako pokazuju podaci iz Unije za održivi povratak Bosne i Hercegovine – i povratnika. Procjene ove organizacije su da je u periodu od 2013. – 2023. otišlo oko 660 hiljada ljudi iz zemlje.

    - Reklama -

    Ko odlazi?

    Zbog rata su protjerani iz svojih domova, a u miru napuštaju svoje ognjište zbog egzistencijalnih problema. Unija za održivi povratak i integracije u BiH (UZOPI) započela je implementaciju projekta pod nazivom “Civilno društvo u borbi protiv korupcije”, koji finansira Centar civilnih inicijativa (CCI) u okviru svog projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije (ACFC)”.

    - Reklama -

    U skladu sa brojnim primjedbama, prijedlozima povratnika, raseljenih i izbjeglica, te kroz neposredne aktivnosti na terenu u cijeloj BiH, očita je potreba za donošenjem novog zakona. Između ostalih primjedbi na postojeći Zakon je i ta da ne postoji jedinstvena baza podataka o sveukupnim sredstvima svih nivoa vlasti koja su izdvojena za lokalne zajednice.

    “Povratnici često ne znaju ko je, i sa koliko novca, finansirao određeni infastrukturni projekat. Odabir korisnika sredstava najčešće se vrši prema ‘stranačkoj opredijeljenosti’ i radi ‘kupovine glasova'”, rekla je predsjednica UZOPI-a Mirhunisa Zukić.

    Prema njenim riječima, brojni su egzistencijalni problemi povratnika i raseljenih osoba, od prava na zaposlenje i obrazovanja povratničke djece na maternjem jeziku do sigurnosnih izazova.

    “Uzroci iseljavanja bh. građana koji odlaze u zemlje EU su, koliko zbog zarade, toliko i zbog potrebe da sa svojom porodicom žive u sigurnom okruženju”, navodi Zukić.

    Prema rezultatima istraživanja na uzorku od 5 hiljada ljudi (18 do 30 godina) koje je radio Populacijski fond Ujedinjenih nacija UNFPA, 47% mladih u BiH je razmišljalo o odlasku iz zemlje; 23% bi željelo privremeno otići iz zemlje, dok 24% razmišlja o trajnom odlasku iz BiH. Mladi se suočavaju sa nezadovoljavajućim životnim standardom i kvalitetom života, nemaju povjerenje u javne institucije u BiH, niti vjeruju da je vlastima stalo do njihovih interesa.

    Zaključuju da se migracija mladih treba rješavati i tretirati kao složeno pitanje zato što na odluku o migriranju utiče složen skup ekonomskih, strukturnih, psihičkih i obrazovnih faktora i njihovi međusobni odnosi sa socijalnim porijeklom osobe.

    U narednih desetak godina, ukoliko se nastave ovi trendovi, prema predviđanjima stručnjaka za demografska kretanja će više od osam hiljada nastavnog kadra postati suvišno, jer neće imati koga podučavati, uslijed negativnog prirodnog priraštaja. Ovaj trend kreira brojne druge društvene probleme, jer troškovi će rasti, a trebat će nam više novca za razvoj. Samo, ko će ga zaraditi?

    Zenica
    few clouds
    20.8 ° C
    20.8 °
    20.8 °
    94 %
    1.2kmh
    22 %
    čet
    32 °
    pet
    34 °
    sub
    28 °
    ned
    32 °
    pon
    28 °