Prijedlog zakona kojim se 11. juli određuje kao Dan sjećanja na genocid u Bosni i Hercegovini usvojen je sinoć jednoglasno u Predstavničkom domu i u Senatu države Connecticut. Tako da će ovo postati zakon u Connecticutu. Očekuje se da će ga guverner potpisati u predviđenom roku.

“Guverner će proglasiti 11. jul svake godine Danom sjećanja na genocid u Bosni, u znak sjećanja na više od osam hiljada bošnjačkih civila ubijenih u Srebrenici tokom rata u Bosni. Odgovarajuće manifestacije mogu se održati u državnom Kapitolu i drugdje kako Guverner odredi za obilježavanje dana”, navodi se u odluci.

Senatori i zastupnici su izrazili zahvalnost preživjelima genocida u Srebrenici i drugih zločina koji su svjedočili u prilog usvajanja ovog zakona, a glavni predlagač senator Saud Anwar također se obratio prije glasanja i posebno zahvalio svom pripravniku Bekiru Hodžiću, mladom studentu koji nosi ime po svom stricu ubijenom u Srebrenici.

Senator Anwar je izjavio da je Connecticut prva savezna država koja je usvojila takav zakon.

U prilog ovoj inicijativi se obratio i prof. dr. David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Southern Connecticut State University.

“Ovim prijedlogom zakona podržalo bi se ljudsko pravo na istinu i obilježavanje sjećanja za preživjele genocida u Bosni i njihove potomke”, rekao je on, te napomenuo da su dva međunarodna suda proglasila zločine počinjene u BiH genocidom i drugim ratnim zločinima.

Naveo je primjer presude Radovanu Karadžiću, u kojoj je ustanovljeno da je on bio dio udruženog zločinačkog poduhvata kojim se nastojalo trajno ukloniti sve bosanske Muslimane sa teritorije gdje su se dogodili neki od najstrašnijih zločina, uključujući Foču, Kalinovik, Prijedor i Višegrad.

Istakao je da se na takvim mjestima “i danas preživjelima obeshrabruje ili zabranjuje postavljanje spomen-obilježja žrtvama, dok se veličaju osuđeni počinioci i negiraju zločini”, što je tokom predstavljanja prijedloga spomenuo Bekir Hodžić.

Citirao je preživjelog Holokausta Eli Wiesela, navodeći da takve komemorativne prakse “nisu ništa manje nego pitanje pravde”.

Govorio je kako je u toku svog istraživanja svjedočio ekshumacijama žrtava, te obišao koncentracione logore i stratišta.

“Da zaključim: U svom istraživanju i aktivizmu za ljudska prava stalno sam bio inspirisan mladim Bosancima koji su proživjeli ove zločine, ali su na neki način držali svoja srca otvorena za nadu da će istina dovesti do pravde. Čuli ste od njih danas. Nemojmo biti posmotrači. Odgovorimo solidarno sa tom nadom u pravdu tako što ćemo usvojiti ovaj prijedlog zakona kojim se sjećamo svake žrtve genocida u Bosni”, rekao je on.

Prijedlog zakona kojim se 11. juli određuje kao Dan sjećanja na genocid u Bosni i Hercegovini usvojen je sinoć jednoglasno u Predstavničkom domu i u Senatu države Connecticut. Tako da će ovo postati zakon u Connecticutu. Očekuje se da će ga guverner potpisati u predviđenom roku.

“Guverner će proglasiti 11. jul svake godine Danom sjećanja na genocid u Bosni, u znak sjećanja na više od osam hiljada bošnjačkih civila ubijenih u Srebrenici tokom rata u Bosni. Odgovarajuće manifestacije mogu se održati u državnom Kapitolu i drugdje kako Guverner odredi za obilježavanje dana”, navodi se u odluci.

Senatori i zastupnici su izrazili zahvalnost preživjelima genocida u Srebrenici i drugih zločina koji su svjedočili u prilog usvajanja ovog zakona, a glavni predlagač senator Saud Anwar također se obratio prije glasanja i posebno zahvalio svom pripravniku Bekiru Hodžiću, mladom studentu koji nosi ime po svom stricu ubijenom u Srebrenici.

Senator Anwar je izjavio da je Connecticut prva savezna država koja je usvojila takav zakon.

U prilog ovoj inicijativi se obratio i prof. dr. David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Southern Connecticut State University.

“Ovim prijedlogom zakona podržalo bi se ljudsko pravo na istinu i obilježavanje sjećanja za preživjele genocida u Bosni i njihove potomke”, rekao je on, te napomenuo da su dva međunarodna suda proglasila zločine počinjene u BiH genocidom i drugim ratnim zločinima.

Naveo je primjer presude Radovanu Karadžiću, u kojoj je ustanovljeno da je on bio dio udruženog zločinačkog poduhvata kojim se nastojalo trajno ukloniti sve bosanske Muslimane sa teritorije gdje su se dogodili neki od najstrašnijih zločina, uključujući Foču, Kalinovik, Prijedor i Višegrad.

Istakao je da se na takvim mjestima “i danas preživjelima obeshrabruje ili zabranjuje postavljanje spomen-obilježja žrtvama, dok se veličaju osuđeni počinioci i negiraju zločini”, što je tokom predstavljanja prijedloga spomenuo Bekir Hodžić.

Citirao je preživjelog Holokausta Eli Wiesela, navodeći da takve komemorativne prakse “nisu ništa manje nego pitanje pravde”.

Govorio je kako je u toku svog istraživanja svjedočio ekshumacijama žrtava, te obišao koncentracione logore i stratišta.

“Da zaključim: U svom istraživanju i aktivizmu za ljudska prava stalno sam bio inspirisan mladim Bosancima koji su proživjeli ove zločine, ali su na neki način držali svoja srca otvorena za nadu da će istina dovesti do pravde. Čuli ste od njih danas. Nemojmo biti posmotrači. Odgovorimo solidarno sa tom nadom u pravdu tako što ćemo usvojiti ovaj prijedlog zakona kojim se sjećamo svake žrtve genocida u Bosni”, rekao je on.