Vladajuća Austrijska narodna stranka (ÖVP) želi uvesti mjere, poput prava na socijalnu pomoć tek nakon pet godina boravka kojima bi se promijenio profil useljenika u Austriju, što znači više onih koji dolaze zbog posla, a manje tražitelja azila, prenose austrijski mediji u petak.

Austrija je prošle godine odobrila 21.000 zahtjeva za azilom i samo 2900 dozvola za boravak stranih radnika.

“Moramo donijeti mjere koje bi dovele do toga da magnet za useljavanje u Austriju ne bude socijalni sistem nego tržište rada”, rekla je ministrica integracije i obitelji Susanne Raab (ÖVP) za dnevnik Die Presse.

Austriji su potrebni useljenici, ali je trenutno primjetan “pogrešni oblik useljavanja”, dodala je.

Po njezinim riječima, Austrija bi po uzoru na Dansku mogla uvesti sistem socijalne pomoći za strance tek nakon pet godina boravka u Austriji, pri čemu bi visina potpore bila povezana s uspjesima prilikom integracije, posebno učenjem jezika.

Zeleni, koalicijski partner ÖVP, odbacuju planove narodnjaka. “O smanjenju socijalne pomoći ne želimo raspravljati. Ona ovisi o tome je li ona nekom potrebna ili ne, a ne o tome koliko dugo netko ovdje živi”, rekla je glasnogovornica stranke za integracijska pitanja Faika EL-Nagashi za Euractiv.

Prema najnovijim podacima Austrijskog zavoda za statistiku, u državi je 2022. porastao broj stanovnika s migracijskom pozadinom na 26,4 posto. Građanima s migracijskom pozadinom se smatraju oni čiji su roditelji rođeni izvan Austrije.

Na prvom mjestu po zemlji porijekla je Njemačka, a slijede Rumunjska, Turska, Srbija i Hrvatska.

Vladajuća Austrijska narodna stranka (ÖVP) želi uvesti mjere, poput prava na socijalnu pomoć tek nakon pet godina boravka kojima bi se promijenio profil useljenika u Austriju, što znači više onih koji dolaze zbog posla, a manje tražitelja azila, prenose austrijski mediji u petak.

Austrija je prošle godine odobrila 21.000 zahtjeva za azilom i samo 2900 dozvola za boravak stranih radnika.

“Moramo donijeti mjere koje bi dovele do toga da magnet za useljavanje u Austriju ne bude socijalni sistem nego tržište rada”, rekla je ministrica integracije i obitelji Susanne Raab (ÖVP) za dnevnik Die Presse.

Austriji su potrebni useljenici, ali je trenutno primjetan “pogrešni oblik useljavanja”, dodala je.

Po njezinim riječima, Austrija bi po uzoru na Dansku mogla uvesti sistem socijalne pomoći za strance tek nakon pet godina boravka u Austriji, pri čemu bi visina potpore bila povezana s uspjesima prilikom integracije, posebno učenjem jezika.

Zeleni, koalicijski partner ÖVP, odbacuju planove narodnjaka. “O smanjenju socijalne pomoći ne želimo raspravljati. Ona ovisi o tome je li ona nekom potrebna ili ne, a ne o tome koliko dugo netko ovdje živi”, rekla je glasnogovornica stranke za integracijska pitanja Faika EL-Nagashi za Euractiv.

Prema najnovijim podacima Austrijskog zavoda za statistiku, u državi je 2022. porastao broj stanovnika s migracijskom pozadinom na 26,4 posto. Građanima s migracijskom pozadinom se smatraju oni čiji su roditelji rođeni izvan Austrije.

Na prvom mjestu po zemlji porijekla je Njemačka, a slijede Rumunjska, Turska, Srbija i Hrvatska.