27.8 C
Zenica
Utorak, 11 Avgusta, 2020

Ukupno podjela

Zenica
scattered clouds
27.8 ° C
29 °
26.7 °
39 %
3.6kmh
40 %
uto
25 °
sri
30 °
čet
31 °
pet
33 °
sub
25 °
Bh. izvoznici gube milione, mjere vlada malo pomogle

Bh. izvoznici gube milione, mjere vlada malo pomogle

Bh. izvoznici gube milione, mjere vlada malo pomogle

Od početka pandemije do danas naša firma je u gubitku oko 1,5 milion maraka, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Radovan Pazurević, direktor fabrike obuće Sanino iz Dervente koja većinu proizvoda izvozi na zapadnoevropsko tržište.

– Imamo drastičan pad narudžbi. Adidas je dnevno od nas potraživao 1.500 pari kopački, a mi sada radimo 600 pari dnevno. Moji prijatelji iz Adidasa su mi rekli da i to što radimo za njih, stavljaju u skladište, jer ni njima niko ne traži kopačke – kaže Pazurević, čija fabrika zapošljava oko 800 radnika.

Zbog otkazivanja narudžbi, pada izvoza za 30 posto i smanjenog obima proizvodnje ova firma je, kao i brojne druge u Bosni i Hercegovini, morala otpustiti dio radnika, kaže Pazurević.

– Mi smo za 35 radnika koji rade u našem pogonu u Prnjavoru, a koji su radili na određeno vrijeme, morali napisati rješenja o prestanku radnog odnosa. Očekujemo ovih dana potpisivanje ugovora sa nekim firmama za narednu sezonu koja počinje nakon prestanka godišnjih odmora, ali iz ovoga što sada vidim očekujem da će i tu doći do nekog poremećaja. Iz ovih predugovora vidim da će još 70-tak ljudi biti upitno – kaže Pazurević.

On smatra da pravi problemi tek dolaze, budući da pandemija ne jenjava, a mjere entitetskih vlada u BiH sporo se primjenjuju i nisu namijenjene svima.

Safet Mešić, zamjenik direktora firme „Socksmaker 3“ Tešanj koja proizvodi čarape, a u italijanskom je vlasništvu, kaže kako su u proteklih pet mjeseci imali izvoz manji za 27 posto. Ova firma svoje proizvode izvozi u zemlje Evropske unije, Rusiju, Brazil i Kanadu.

– Imamo 350 uposlenika. Nismo otpuštali radnike, ali narudžbe su smanjivane, neki su odustali, dogovorene isporuke su odlagane. Primjera radi, prošle godine smo mjesečno izvozili 1,8 miliona pari čarapa, a sada jedva 1,4 miliona. Tržište EU se polako oporavlja, ali ni blizu kako smo očekivali – kaže Mešić.

Za šest mjeseci izvoz manji 15,4 posto

Izvoz iz Bosne i Hercegovine, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, manji je za 922 miliona konvertibilnih maraka – KM u prvih šest mjeseci ove godine.

– U prvih šest mjeseci 2020. godine ukupno smo izvezli robe u vrijednosti od 5 milijardi i 93 miliona KM. To je za 15,4 posto manje u odnosu na vrijednost robe koju smo izvezli u prvoj polovini 2019. godine – precizirao je Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje.

Sve ovisi o oporavku evropskog tržišta

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH izvoz iz BiH je manji za 18 posto, uvoz za 16. Najveći pad izvoza zabilježen je u martu, aprilu i maju ove godine, kada je bio manji za 26 posto u odnosu na isti period prošle godine. Tri najugroženije djelatnosti su turizam, ugostiteljske usluge i međunarodni transport.

– Sve ovisi o otvaranju granica i oporavku tržišta Evropske unije, jer 72 procenta naših izvozno orijentiranih firmi okrenuto je ka tržištu EU – kaže Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Vuković podsjeća da je Vanjskotrgovinska komora BiH predložila entitetskim vladama 39 mjera od kojih je 31 usvojena i one su u fazi realizacije.

Otkazi i subvencije

Prema podacima entitetskih Udruženja poslodavaca u jednom od dva bh. entiteta – Federaciji BiH je 20.000 radnika ostalo bez posla, a u drugom – Republici Srpskoj 4.000.

Entitetske vlade su sačinile program mjera za pomoć privrednicima koje su se do sad uglavnom odnosile na subvencioniranje doprinosa na plaće radnicima.

Vlada RS-a mjerama za suzbijanje posljedica na privredu predvidjela je uplatu minimalnih plata u iznosu od 520 maraka za privrednike kojima je bio zabranjen rad u martu, aprilu i maju. Na teret budžeta predviđena je i isplata doprinosa za mjesec april i prvu polovinu maja.

Poreska uprava RS-a, po ovom osnovu, do sada je zaprimila prijave poslodavaca koje se odnose na 24.000 radnika. Za to je izdvojeno 18 miliona maraka.

U Federaciji BiH subvencije poreza i doprinosa na plate planirane su za april, maj i juni.

Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji je usvojen 4. maja, predviđa da se privrednicima koji su uplaćivali plate svojim radnicima, iz budžeta Federacije BiH, uplate doprinosi za penziono-invalidsko osiguranje.

Vlada Federacije BiH izdvojila do sada 42 miliona maraka za subvencioniranje doprinosa za 175.000 radnika, te 33,5 miliona KM za subvencioniranje 146.000 radnika. Subvencije se odnose na aprilsku i majsku platu, kazao za RSE Goran Miraščić, savjetnik premijera Federacije BiH za ekonomska pitanja.

Međutim, navedenim mjerama nisu obuhvaćene firme koje su proizvodile i u vrijeme restriktivnih mjera i zatvaranja većine firmi.

Šta je mogući scenarij?

Ekonomista Admir Čavalić kaže kako da se od početka vidjelo da je pomoć koju su propisale entitetske vlade za ublažavanje posljedica ekonomske krize izazvane pandemijom COVID-19 veoma skromna i da to ne može pomoći privrednicima.

– Od samog donošenja mjera imali smo nejasnu situaciju, jer nije definisano na koga se mjere odnose, koliko dugo će trajati i kakav efekat će imati. Sada vidimo da ta obećana sredstva od 244 KM mjesečno za subvencioniranje doprinosa još uvijek nisu uplaćena u Federaciji što znači da mjere nisu realizovane kako je zamišljeno i nisu dale rezultate – ocjenjuje Čavalić.

On smatra da problemi tek dolaze, jer trenutno mnoge kompanije vještački održavaju broj radnika u nadi da će dobiti finansijski poticaj, te da će uskoro BiH biti suočena sa još većim brojem gubitka radnih mjesta.

– Vidimo da pandemija ne posustaje i vjerovatan je scenarij kako smo i predviđali da će u BiH ostati bez posla više od 30.000 ljudi do kraja godine – prognozira Čavalić.

Gdje je rješenje?

On rješenje vidi u reformi zakonodavstva, izmjenama zakona o radu, doprinosima, porezu na dohodak i javnoj upravi kako bi se privreda načinila konkurentnijom i veliki sistemi poput zdravstvenog na taj način bili zaštićeni do septembra kada se očekuje drugi val pandemije.

Čavalić ističe da takođe treba maksimalno investirati u zaštitu industrije.

– Ako nas je nešto kriza naučila tokom pandemije jeste da klasteri nastaju unutar kompanija i poduzeća, naročito onih koji zapošljavaju veliki broj radnika. Veliki broj ljudi na jednom mjestu u takvim kompanijama s jedne ugrožava njihovo zdravlje, a s druge strane blokira rad kompanije ukoliko se virus pojavi. O tome treba voditi računa prilikom donošenja novih korona zakona – zaključuje Čavalić.

Čeka se odgovor Brisela

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković kaže kako su za pojedine industrijske grane drastično smanjene i u zemljama EU poput automobilske industrije, te da domaće kompanije za koje je neizvjesno kada će izvoziti u punom kapacitetu treba izboriti domaće, ali i regionalno tržište, tržište zemalja CEFTA-e.

– U zemlje potpisnice Sporazuma o slobodnoj trgovini CEFT-a možemo izvoziti. Radi se o listi preferencijalnog tretmana koju je Vijeće ministara BiH usvojilo prije mjesec dana. Dakle, da 30 posto tih proizvoda bude iz Bosne i Hercegovine i 50 posto ako je u pitanju uslužna djelatnost – kaže Vuković.

Još uvijek se čeka odgovor Evropske komisije, koja treba da definira da li je ta odluka na takav način valjana s obzirom da se radi o provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, objašnjava Vuković.

Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini krajem maja bile su 421.474 osobe i u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći za 1.892 ili 0,45 posto, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Udruženja poslodavaca Federacije i Republike Srpske raspolažu sa podacima da je od početka pandemije u martu do danas u BiH ostalo bez posla 24.000 ljudi.

Ukoliko entitetske vlade ne smanje doprinose na plate koji su u BiH 67 posto, ne smanje izdvanja za javni sektor, te ne obezbijede podsticaje za poslodavce da zadrže radnu snagu i ekonomisti, poslodavci predviđaju da će se BiH do kraja 2020. godine naći u najvećoj ekonomskoj krizi u postratnom periodu.

Od početka pandemije do danas naša firma je u gubitku oko 1,5 milion maraka, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Radovan Pazurević, direktor fabrike obuće Sanino iz Dervente koja većinu proizvoda izvozi na zapadnoevropsko tržište.

– Imamo drastičan pad narudžbi. Adidas je dnevno od nas potraživao 1.500 pari kopački, a mi sada radimo 600 pari dnevno. Moji prijatelji iz Adidasa su mi rekli da i to što radimo za njih, stavljaju u skladište, jer ni njima niko ne traži kopačke – kaže Pazurević, čija fabrika zapošljava oko 800 radnika.

Zbog otkazivanja narudžbi, pada izvoza za 30 posto i smanjenog obima proizvodnje ova firma je, kao i brojne druge u Bosni i Hercegovini, morala otpustiti dio radnika, kaže Pazurević.

– Mi smo za 35 radnika koji rade u našem pogonu u Prnjavoru, a koji su radili na određeno vrijeme, morali napisati rješenja o prestanku radnog odnosa. Očekujemo ovih dana potpisivanje ugovora sa nekim firmama za narednu sezonu koja počinje nakon prestanka godišnjih odmora, ali iz ovoga što sada vidim očekujem da će i tu doći do nekog poremećaja. Iz ovih predugovora vidim da će još 70-tak ljudi biti upitno – kaže Pazurević.

On smatra da pravi problemi tek dolaze, budući da pandemija ne jenjava, a mjere entitetskih vlada u BiH sporo se primjenjuju i nisu namijenjene svima.

Safet Mešić, zamjenik direktora firme „Socksmaker 3“ Tešanj koja proizvodi čarape, a u italijanskom je vlasništvu, kaže kako su u proteklih pet mjeseci imali izvoz manji za 27 posto. Ova firma svoje proizvode izvozi u zemlje Evropske unije, Rusiju, Brazil i Kanadu.

– Imamo 350 uposlenika. Nismo otpuštali radnike, ali narudžbe su smanjivane, neki su odustali, dogovorene isporuke su odlagane. Primjera radi, prošle godine smo mjesečno izvozili 1,8 miliona pari čarapa, a sada jedva 1,4 miliona. Tržište EU se polako oporavlja, ali ni blizu kako smo očekivali – kaže Mešić.

Za šest mjeseci izvoz manji 15,4 posto

Izvoz iz Bosne i Hercegovine, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, manji je za 922 miliona konvertibilnih maraka – KM u prvih šest mjeseci ove godine.

– U prvih šest mjeseci 2020. godine ukupno smo izvezli robe u vrijednosti od 5 milijardi i 93 miliona KM. To je za 15,4 posto manje u odnosu na vrijednost robe koju smo izvezli u prvoj polovini 2019. godine – precizirao je Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje.

Sve ovisi o oporavku evropskog tržišta

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH izvoz iz BiH je manji za 18 posto, uvoz za 16. Najveći pad izvoza zabilježen je u martu, aprilu i maju ove godine, kada je bio manji za 26 posto u odnosu na isti period prošle godine. Tri najugroženije djelatnosti su turizam, ugostiteljske usluge i međunarodni transport.

– Sve ovisi o otvaranju granica i oporavku tržišta Evropske unije, jer 72 procenta naših izvozno orijentiranih firmi okrenuto je ka tržištu EU – kaže Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Vuković podsjeća da je Vanjskotrgovinska komora BiH predložila entitetskim vladama 39 mjera od kojih je 31 usvojena i one su u fazi realizacije.

Otkazi i subvencije

Prema podacima entitetskih Udruženja poslodavaca u jednom od dva bh. entiteta – Federaciji BiH je 20.000 radnika ostalo bez posla, a u drugom – Republici Srpskoj 4.000.

Entitetske vlade su sačinile program mjera za pomoć privrednicima koje su se do sad uglavnom odnosile na subvencioniranje doprinosa na plaće radnicima.

Vlada RS-a mjerama za suzbijanje posljedica na privredu predvidjela je uplatu minimalnih plata u iznosu od 520 maraka za privrednike kojima je bio zabranjen rad u martu, aprilu i maju. Na teret budžeta predviđena je i isplata doprinosa za mjesec april i prvu polovinu maja.

Poreska uprava RS-a, po ovom osnovu, do sada je zaprimila prijave poslodavaca koje se odnose na 24.000 radnika. Za to je izdvojeno 18 miliona maraka.

U Federaciji BiH subvencije poreza i doprinosa na plate planirane su za april, maj i juni.

Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji je usvojen 4. maja, predviđa da se privrednicima koji su uplaćivali plate svojim radnicima, iz budžeta Federacije BiH, uplate doprinosi za penziono-invalidsko osiguranje.

Vlada Federacije BiH izdvojila do sada 42 miliona maraka za subvencioniranje doprinosa za 175.000 radnika, te 33,5 miliona KM za subvencioniranje 146.000 radnika. Subvencije se odnose na aprilsku i majsku platu, kazao za RSE Goran Miraščić, savjetnik premijera Federacije BiH za ekonomska pitanja.

Međutim, navedenim mjerama nisu obuhvaćene firme koje su proizvodile i u vrijeme restriktivnih mjera i zatvaranja većine firmi.

Šta je mogući scenarij?

Ekonomista Admir Čavalić kaže kako da se od početka vidjelo da je pomoć koju su propisale entitetske vlade za ublažavanje posljedica ekonomske krize izazvane pandemijom COVID-19 veoma skromna i da to ne može pomoći privrednicima.

– Od samog donošenja mjera imali smo nejasnu situaciju, jer nije definisano na koga se mjere odnose, koliko dugo će trajati i kakav efekat će imati. Sada vidimo da ta obećana sredstva od 244 KM mjesečno za subvencioniranje doprinosa još uvijek nisu uplaćena u Federaciji što znači da mjere nisu realizovane kako je zamišljeno i nisu dale rezultate – ocjenjuje Čavalić.

On smatra da problemi tek dolaze, jer trenutno mnoge kompanije vještački održavaju broj radnika u nadi da će dobiti finansijski poticaj, te da će uskoro BiH biti suočena sa još većim brojem gubitka radnih mjesta.

– Vidimo da pandemija ne posustaje i vjerovatan je scenarij kako smo i predviđali da će u BiH ostati bez posla više od 30.000 ljudi do kraja godine – prognozira Čavalić.

Gdje je rješenje?

On rješenje vidi u reformi zakonodavstva, izmjenama zakona o radu, doprinosima, porezu na dohodak i javnoj upravi kako bi se privreda načinila konkurentnijom i veliki sistemi poput zdravstvenog na taj način bili zaštićeni do septembra kada se očekuje drugi val pandemije.

Čavalić ističe da takođe treba maksimalno investirati u zaštitu industrije.

– Ako nas je nešto kriza naučila tokom pandemije jeste da klasteri nastaju unutar kompanija i poduzeća, naročito onih koji zapošljavaju veliki broj radnika. Veliki broj ljudi na jednom mjestu u takvim kompanijama s jedne ugrožava njihovo zdravlje, a s druge strane blokira rad kompanije ukoliko se virus pojavi. O tome treba voditi računa prilikom donošenja novih korona zakona – zaključuje Čavalić.

Čeka se odgovor Brisela

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković kaže kako su za pojedine industrijske grane drastično smanjene i u zemljama EU poput automobilske industrije, te da domaće kompanije za koje je neizvjesno kada će izvoziti u punom kapacitetu treba izboriti domaće, ali i regionalno tržište, tržište zemalja CEFTA-e.

– U zemlje potpisnice Sporazuma o slobodnoj trgovini CEFT-a možemo izvoziti. Radi se o listi preferencijalnog tretmana koju je Vijeće ministara BiH usvojilo prije mjesec dana. Dakle, da 30 posto tih proizvoda bude iz Bosne i Hercegovine i 50 posto ako je u pitanju uslužna djelatnost – kaže Vuković.

Još uvijek se čeka odgovor Evropske komisije, koja treba da definira da li je ta odluka na takav način valjana s obzirom da se radi o provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, objašnjava Vuković.

Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini krajem maja bile su 421.474 osobe i u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći za 1.892 ili 0,45 posto, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Udruženja poslodavaca Federacije i Republike Srpske raspolažu sa podacima da je od početka pandemije u martu do danas u BiH ostalo bez posla 24.000 ljudi.

Ukoliko entitetske vlade ne smanje doprinose na plate koji su u BiH 67 posto, ne smanje izdvanja za javni sektor, te ne obezbijede podsticaje za poslodavce da zadrže radnu snagu i ekonomisti, poslodavci predviđaju da će se BiH do kraja 2020. godine naći u najvećoj ekonomskoj krizi u postratnom periodu.

Bh. izvoznici gube milione, mjere vlada malo pomogle
Bh. izvoznici gube milione, mjere vlada malo pomogle

Posljednje objavljeno