Prije nekoliko dana, stranica “World of statistics” je objavila podatke o rastu plata na globalnom nivou, a prva dva mjesta zauzele su ni manje ni više nego Srbija i Bosna i Hercegovina.

Prema podacima koji se odnose na decembar 2022. godine, nominalan rast plate kod komšija preko Drine bio je 15,2 posto, što je najviše na svijetu.

U Bosni i Hercegovini plate u decembru prošle godine bile su veće za 14,86 posto.

Na taj način Bosna i Hercegovina je po ovom parametru iza sebe ostavila Portugal (14,2 posto), Bjelorusiju (13,2 posto), Rumuniju (13 posto) i Poljsku (12,6 posto).

Iza su ostali i Hrvatska i Slovenija, gdje su decembarske plate bile veće za 11,8 posto, odnosno 10,66. Iza leđa Bosne i Hercegovine prema ovim podacima ostale su čak i Sjedinjene Američke Države, u kojima su plate povećane za 7,04 posto.

Na ove podatke stižu i informacije iz Agencije za statistiku BiH, koje kažu da je u prvom kvartalu 2023. godine (januar, februar i mart) prosječna bruto plata po zaposlenom u Bosni i Hercegovini u odnosu na četvrti kvartal 2022. godine (oktobar, novembar, decembar) bila veća za 83 KM. Preciznije rečeno, sa 1.806 KM, povećana je na 1.889 KM, što je 4,6 posto.

Također, došlo je do povećanja neto plate za mart ove godine u odnosu na februar za 3,6 posto, pa je prosječna isplaćena plata u martu iznosila 1.260 KM.

Iz Agencije navode i da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata za mart 2023. godine u odnosu na mart 2022. nominalno veća za 15,4 posto, ali da je njen realni indeks 4,6 posto.

Za one koji se bave statistikom ovo su sjajni podaci. Međutim, stvarnost u Bosni i Hercegovini daleko je od ovakve slike. Struka je po ovom pitanju jasna i kaže da podaci nemaju veze sa realnošću.

“U uslovima inflacionog talasa svi statistički podaci gube na relevantnosti, pa i ekonomski pokazatelji iskazani tim podacima u dobroj mjeri zamagljuju realnost. Talasi inflacionih udara na ovim prostorima su dostigli ozbiljne visine, najveće od kriznih i ratnih devedesetih. To važi i za Srbiju i za Bosnu i Hercegovinu. Stope inflacije u Bosni i Hercegovini su prošle godine bile preko 16 posto, u Srbiji nešto iznad 14 posto. Samo letimičan pogled na ove iznose i stope rasta plata će pokazati da realnog rasta primanja nije bilo ni u jednoj zemlji”, objašnjava ekonomista Milenko Stanić.

Nastavlja da ako se u obzir uzme da su najviše povećane cijene hrane i komunalija, gotovo 30 odsto, a da ti proizvodi učestvuju u potrošačkoj korpi preko 90 posto, jasno je da realnog rasta plata nije bilo, naprotiv.

“Imali smo pad standarda stanovništva. Tu strukturu potrošačke korpe statistika ne uzima u obzir, već se drži prosjeka. Zbog toga imamo netačne podatke”, tvrdi Stanić te dodaje da u ovom slučaju nedostaje ozbiljna analiza.

“Skoro sam pročitao analizu rasta realnih plata u Sjedinjenim Američkim Državama koja je pokazala da od 1970. do danas u ovoj zemlji nije bilo realnog rasta plate, već je bio pad. Sva povećanja je pojela inflacija. Možete zamisliti kada bi kod nas bila napravljena takva analiza šta bi bio rezultat”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Potrošači kažu da se realna situacija zaista može vidjeti na potrošačkoj korpi.

“Iznos potrošačke košare je iznad 3.000 KM. Dvije prosječne plaće ne mogu izmiriti taj iznos. To vam najbolje govori koliko sve to vrijedi”, kaže za Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

Prema njegovim riječima, čak i u najidealnijoj situaciji, a to je da oba roditelja rade i imaju prosječne plate, ne mogu podmiriti sve mjesečne obaveze.

“Njima opet nedostaje tisuću maraka i na mlazni pogon moraju preduzeti sve da obitelj normalno i dostojanstveno preživi mjesec. Dakle, i pored dvije plaće oni se moraju odreći – kvalitetne hrane, obrazovanja, higijene i drugih stvari”, kazao je Bago.

Prije nekoliko dana, stranica “World of statistics” je objavila podatke o rastu plata na globalnom nivou, a prva dva mjesta zauzele su ni manje ni više nego Srbija i Bosna i Hercegovina.

Prema podacima koji se odnose na decembar 2022. godine, nominalan rast plate kod komšija preko Drine bio je 15,2 posto, što je najviše na svijetu.

U Bosni i Hercegovini plate u decembru prošle godine bile su veće za 14,86 posto.

Na taj način Bosna i Hercegovina je po ovom parametru iza sebe ostavila Portugal (14,2 posto), Bjelorusiju (13,2 posto), Rumuniju (13 posto) i Poljsku (12,6 posto).

Iza su ostali i Hrvatska i Slovenija, gdje su decembarske plate bile veće za 11,8 posto, odnosno 10,66. Iza leđa Bosne i Hercegovine prema ovim podacima ostale su čak i Sjedinjene Američke Države, u kojima su plate povećane za 7,04 posto.

Na ove podatke stižu i informacije iz Agencije za statistiku BiH, koje kažu da je u prvom kvartalu 2023. godine (januar, februar i mart) prosječna bruto plata po zaposlenom u Bosni i Hercegovini u odnosu na četvrti kvartal 2022. godine (oktobar, novembar, decembar) bila veća za 83 KM. Preciznije rečeno, sa 1.806 KM, povećana je na 1.889 KM, što je 4,6 posto.

Također, došlo je do povećanja neto plate za mart ove godine u odnosu na februar za 3,6 posto, pa je prosječna isplaćena plata u martu iznosila 1.260 KM.

Iz Agencije navode i da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata za mart 2023. godine u odnosu na mart 2022. nominalno veća za 15,4 posto, ali da je njen realni indeks 4,6 posto.

Za one koji se bave statistikom ovo su sjajni podaci. Međutim, stvarnost u Bosni i Hercegovini daleko je od ovakve slike. Struka je po ovom pitanju jasna i kaže da podaci nemaju veze sa realnošću.

“U uslovima inflacionog talasa svi statistički podaci gube na relevantnosti, pa i ekonomski pokazatelji iskazani tim podacima u dobroj mjeri zamagljuju realnost. Talasi inflacionih udara na ovim prostorima su dostigli ozbiljne visine, najveće od kriznih i ratnih devedesetih. To važi i za Srbiju i za Bosnu i Hercegovinu. Stope inflacije u Bosni i Hercegovini su prošle godine bile preko 16 posto, u Srbiji nešto iznad 14 posto. Samo letimičan pogled na ove iznose i stope rasta plata će pokazati da realnog rasta primanja nije bilo ni u jednoj zemlji”, objašnjava ekonomista Milenko Stanić.

Nastavlja da ako se u obzir uzme da su najviše povećane cijene hrane i komunalija, gotovo 30 odsto, a da ti proizvodi učestvuju u potrošačkoj korpi preko 90 posto, jasno je da realnog rasta plata nije bilo, naprotiv.

“Imali smo pad standarda stanovništva. Tu strukturu potrošačke korpe statistika ne uzima u obzir, već se drži prosjeka. Zbog toga imamo netačne podatke”, tvrdi Stanić te dodaje da u ovom slučaju nedostaje ozbiljna analiza.

“Skoro sam pročitao analizu rasta realnih plata u Sjedinjenim Američkim Državama koja je pokazala da od 1970. do danas u ovoj zemlji nije bilo realnog rasta plate, već je bio pad. Sva povećanja je pojela inflacija. Možete zamisliti kada bi kod nas bila napravljena takva analiza šta bi bio rezultat”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Potrošači kažu da se realna situacija zaista može vidjeti na potrošačkoj korpi.

“Iznos potrošačke košare je iznad 3.000 KM. Dvije prosječne plaće ne mogu izmiriti taj iznos. To vam najbolje govori koliko sve to vrijedi”, kaže za Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

Prema njegovim riječima, čak i u najidealnijoj situaciji, a to je da oba roditelja rade i imaju prosječne plate, ne mogu podmiriti sve mjesečne obaveze.

“Njima opet nedostaje tisuću maraka i na mlazni pogon moraju preduzeti sve da obitelj normalno i dostojanstveno preživi mjesec. Dakle, i pored dvije plaće oni se moraju odreći – kvalitetne hrane, obrazovanja, higijene i drugih stvari”, kazao je Bago.