15.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    BiH među prvih pet država Evrope prema broju gojaznih

    BiH među prvih pet država Evrope prema broju gojaznih

    Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je gojaznost jedan od vodećih zdravstvenih izazova 21. vijeka. Na nivou je epidemije, a njeni najčešći uzroci su mala fizička aktivnost te brza hrana bogata šećerima i masnoćama. Povezuje se s nastankom više od 200 bolesti i povećanom stopom smrtnosti. Oboljeli se liječe medikamentima, tjelovježbom ali i odlascima kod psihologa.

    Bosna i Hercegovina je među prvih pet država Evrope prema broju gojaznih. Gojaznost bi po definiciji bilo nakupljanje masnog tkiva u većoj količini nego što je određeno za spol i životnu dob, a u praksi dijagnoza koja sa sobom nosi niz zdravstvenih problema. Adekvatnom ishranom, tjelovježbom i zdravim navikama ti problemi su rješivi ali je svjesnost o problemu, s druge strane – mala.

    “Nažalost, svjesni smo da gojaznost nije samo ono što vidimo izvana, mnogo su veći problemi na organima i krvnim sudovima i kao posljedica toga je razvijanje mnogo ozbiljnijih problema. U svakom slučaju, hrana je nešto na šta svojim ponašanjem možemo utjecati i možemo prevenirati mnoga oboljenja”, ističe Irma Arifović, specijalista urgentne medicine i magistrand nutricionizma.

    Osim otežanog kretanja i ugroženog fizičkog zdravlja, ni psihološko zdravlje nije pošteđeno. Upravo je debljina prethodnik teških psihičkih poremećaja usljed čega naročito mladi postaju anksiozni i asocijalni.

    Dodatna tjelesna aktivnost, pješačenje, vožnja bicikla, plivanje ili bilo koja druga tjelovježba imaju mnoge benefite – kaže trener Haris Šabić, pa je važno podići svijest i o tome kako se treningom ne pomaže samo gubitak kilograma, nego i zdravlje.

    “Nažalost, većina ljudi dolazi kako bi poboljšala izgleda, a ja bih bio sretniji kada bi to bilo malo s više savjesti da na trening dolazimo radi zdravlja, a ne samo izgleda jer težinski trening će puno više donijeti po zdravlje kostiju, krvožilnog sistema i svega ostalog”, naglašava Šabić.

    Osobama koje pate od pretilosti je narušeno zdravlje i samopouzdanje, a emocionalno prejedanje i neaktivnost su samo neki od indikatora i nuspojava gojaznosti, zaključuju naši sagovornici, pa je jasno da je za liječenje “bolesti novog doba” potreban – multidisciplinaran pristup.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je gojaznost jedan od vodećih zdravstvenih izazova 21. vijeka. Na nivou je epidemije, a njeni najčešći uzroci su mala fizička aktivnost te brza hrana bogata šećerima i masnoćama. Povezuje se s nastankom više od 200 bolesti i povećanom stopom smrtnosti. Oboljeli se liječe medikamentima, tjelovježbom ali i odlascima kod psihologa.

    Bosna i Hercegovina je među prvih pet država Evrope prema broju gojaznih. Gojaznost bi po definiciji bilo nakupljanje masnog tkiva u većoj količini nego što je određeno za spol i životnu dob, a u praksi dijagnoza koja sa sobom nosi niz zdravstvenih problema. Adekvatnom ishranom, tjelovježbom i zdravim navikama ti problemi su rješivi ali je svjesnost o problemu, s druge strane – mala.

    - Reklama -

    “Nažalost, svjesni smo da gojaznost nije samo ono što vidimo izvana, mnogo su veći problemi na organima i krvnim sudovima i kao posljedica toga je razvijanje mnogo ozbiljnijih problema. U svakom slučaju, hrana je nešto na šta svojim ponašanjem možemo utjecati i možemo prevenirati mnoga oboljenja”, ističe Irma Arifović, specijalista urgentne medicine i magistrand nutricionizma.

    - Reklama -

    Osim otežanog kretanja i ugroženog fizičkog zdravlja, ni psihološko zdravlje nije pošteđeno. Upravo je debljina prethodnik teških psihičkih poremećaja usljed čega naročito mladi postaju anksiozni i asocijalni.

    - Reklama -

    Dodatna tjelesna aktivnost, pješačenje, vožnja bicikla, plivanje ili bilo koja druga tjelovježba imaju mnoge benefite – kaže trener Haris Šabić, pa je važno podići svijest i o tome kako se treningom ne pomaže samo gubitak kilograma, nego i zdravlje.

    “Nažalost, većina ljudi dolazi kako bi poboljšala izgleda, a ja bih bio sretniji kada bi to bilo malo s više savjesti da na trening dolazimo radi zdravlja, a ne samo izgleda jer težinski trening će puno više donijeti po zdravlje kostiju, krvožilnog sistema i svega ostalog”, naglašava Šabić.

    Osobama koje pate od pretilosti je narušeno zdravlje i samopouzdanje, a emocionalno prejedanje i neaktivnost su samo neki od indikatora i nuspojava gojaznosti, zaključuju naši sagovornici, pa je jasno da je za liječenje “bolesti novog doba” potreban – multidisciplinaran pristup.

    Zenica
    overcast clouds
    15.2 ° C
    15.2 °
    15.2 °
    96 %
    1.6kmh
    100 %
    sub
    15 °
    ned
    18 °
    pon
    22 °
    uto
    22 °
    sri
    21 °