Povodom Svjetskog dana slobode medija, Međunarodna federacija novinara (IFJ) upozorila je na zabrinjavajuće stanje medijskih sloboda u svijetu i pozvala građane na mobilizaciju u odbrani prava na informaciju, temelja svake demokratije.
Prema izvještaju UNESCO-a o globalnim trendovima slobode izražavanja i razvoja medija (2022–2025), sloboda izražavanja opala je za 10 posto od 2012. godine, što IFJ ocjenjuje alarmantnim, uz napomenu da je razmjer tog pada uporediv s najtežim periodima 20. vijeka.
IFJ je zabilježio 128 ubijenih novinara tokom 2025. godine, dok je ove godine već devet novinara izgubilo život. Posebno se ističe da u ratnim zonama oznaka “press” više ne pruža zaštitu, već novinare često čini metom.
Stanje u Bosni i Hercegovini: Pad na listi i izraženi pritisci
Globalni negativni trendovi reflektuju se i na Bosnu i Hercegovinu, koja je prema najnovijem indeksu medijskih sloboda rangirana na 90. mjestu od ukupno 180 zemalja, uz pad u odnosu na prethodnu godinu kada je bila na 86. poziciji.
Prema dostupnim pokazateljima, politički i ekonomski faktori predstavljaju najslabije karike sistema. Politički indikator bilježi nizak rezultat, što ukazuje na nepovoljan ambijent za slobodan rad medija, dok ekonomski uslovi dodatno otežavaju održivost redakcija i nezavisno novinarstvo. Istovremeno, pravni okvir je formalno usklađen s međunarodnim standardima, ali pojedina rješenja i izmjene zakona izazivaju zabrinutost zbog mogućeg povećanja autocenzure.
Medijska scena u BiH ostaje izrazito fragmentirana, s velikim brojem televizijskih i radijskih stanica, štampanih i online medija, ali takva brojnost ne garantuje stvarni pluralizam informacija. Politički uticaji, ekonomska zavisnost i podjele u društvu dodatno utiču na kvalitet izvještavanja.
Sigurnosni aspekt također ostaje problematičan, jer su novinari često izloženi prijetnjama, pritiscima, pa i fizičkim napadima, dok povjerenje u institucionalnu zaštitu nije na zadovoljavajućem nivou.
Izvan ratnih zona prijetnje poprimaju nove oblike. IFJ upozorava na sve izraženiji i sofisticiran nadzor nad novinarima, uključujući upotrebu lažnih poruka i web stranica u kombinaciji sa špijunskim softverima, što ugrožava sigurnost novinara i zaštitu izvora.
Organizacija izražava zabrinutost i zbog razvoja vještačke inteligencije, koja može doprinijeti širenju dezinformacija, zloupotrebi identiteta i korištenju novinarskog sadržaja bez saglasnosti.
Generalni sekretar IFJ-a Anthony Bellanger poručio je da je svaki napad na novinara pokušaj ušutkivanja priče koja treba informirati javnost.
„Naše pravo da informiramo ujedno je i pravo građana da budu informirani. Neophodno je osigurati zakone koji štite nezavisnost medija, zabranjuju nezakonit nadzor i regulišu upotrebu vještačke inteligencije“, istakao je Bellanger.
Svjetski dan slobode medija obilježava se 3. maja od 1993. godine, s ciljem podizanja svijesti o značaju slobodnih i nezavisnih medija, te podsjećanja na odgovornost vlasti da osiguraju njihovu zaštitu.
