4 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    4 ° C
    4 °
    0.2 °
    98 %
    2.2kmh
    93 %
    ned
    5 °
    pon
    4 °
    uto
    2 °
    sri
    2 °
    čet
    4 °

    BiH u centru pažnje svjetskih medija: Strah od raspada na Balkanu

    BiH u centru pažnje svjetskih medija: Strah od raspada na Balkanu

    Naslovi su jezivi. “Radikalna retorika u Bosni oživljava strah od novog sukoba”; “Bosni prijeti raspad” pa čak i “Je li Bosna na rubu novog rata?”

    Sve je to uveliko potaknuto ponašanjem jednog čovjeka: višeg bosanskohercegovačkog političara srpske nacionalnosti.

    Milorad Dodik je član tročlanog Predsjedništva zemlje. No, čini se da posljednjih sedmica čini sve što je u njegovoj moći da potkopa ono što vrijedi za cjelovitost te zemlje, piše BBC. .

    A to nije baš teško u zemlji koja ostaje duboko oštećena – i često nefunkcionalna.

    Nakon rata u Bosni 1990-ih i Daytonskog sporazuma uz posredovanje SAD-a, zemlja je podijeljena je na dvije poluautonomne regije, Republiku Srpsku i bošnjačko-hrvatsku Federaciju, podsjeća BBC.

    Dodik je prijetio povlačenjem RS-a iz državnih institucija kao što su porezna uprava, agencija za lijekove i – najvažnije – oružane snage.

    To baš i ne bi predstavljalo secesiju, ali navodno oživljavanje srpske vojske zastrašujuća je perspektiva za mnoge ljude u BiH. I ionako slabašna nacionalna vlada dodatno bi umanjila svoj autoritet.

    Međunarodni visoki predstavnik Christian Schmidt u izvještaju UN-u je naveo da planovi Milorada Dodika predstavljaju “egzistencijalnu prijetnju” zemlji.

    – Izgledi za daljnju podjelu i sukob vrlo su stvarni – upozorava gospodin Schmidt.

    Malo je vjerovatno da će njegovi stavovi smetati čelniku etničkih Srba, koji je u više navrata izjavio da više ne priznaje ovlasti visokog predstavnika.

    Zapravo, Dodikova kampanja započela je kada je prethodnik Christiana Schmidta, Valentin Inzko, iskoristio svoje posebne ovlasti da nametne zakon o negiranju genocida.

    Za iskusne promatrače bosanskohercegovačkih poslova, dramu je lako promatrati samo kao posljednju epizodu u desetljeću dugoj seriji prijetnji Dodika, koje uvijek prati neka vrsta pada.

    Ali za ljude koji žive u Bosni – posebno za one koji su proživjeli sukob iz 1990-ih u kojem je ubijeno 100.000 ljudi – medijski naslovi i nacionalistička retorika izazivaju nervozu i brigu.

    – Većina ljudi je užasno zabrinuta i razmišlja da zauvijek napusti ovu zemlju – kaže Svetlana Cenić, poznata sarajevska ekonomistica i komentatorica. “Većina ljudi govori: ‘Nećete me vidjeti kako oblačim uniformu, da se borim i patim za nekog drugog.’ Oni ne žele žrtvovati svoju djecu: nikad više.”

    Prema Miloradu Dodiku, Svetlana Cenić osjeća samo prezir. Ova bivša dužnosnica Republike Srpske, ga doživljava kao kukavicu kojoj je glavni cilj vlast.

    Penzionisana profesorica sociologije Azra Zornić više je zabrinuta za međunarodni odgovor. Radila je za agenciju UN-a za izbjeglice 1990-ih i strastveno se protivi etničkim podjelama, borbom i pobjedom u predmetu na Evropskom sudu za ljudska prava da se ljudi identificiraju kao “Bosanci”, a ne kao jedna od tri glavne etničke skupine u zemlji.

    – Građani su zbunjeni djelovanjem međunarodne zajednice koja podržava i nagrađuje rušitelje zemlje – kaže ona i dodaje:

    – Užasavaju se izvještaja o ratu i raspadu zemlje. I zabrinuti su zbog ustupaka Vijeća sigurnosti UN-a ruskoj ucjeni.

    Njena bojazan u vezi s Rusijom proizlazi iz trenutne debate unutar Vijeća sigurnosti oko obnavljanja mandata bosanskohercegovačkih međunarodnih mirovnih snaga pod nazivom EUFOR od 600 vojnika pod vodstvom EU.

    Kao što je poznato, Moskva je naznačila da će upotrijebiti svoj veto, osim ako se ne uklone reference na međunarodnog visokog predstavnika iz relevantne rezolucije.

    Toby Vogel, iz think-tanka Vijeća za politiku demokratizacije, dijeli zabrinutost gospođe Zornić. Ne vjeruje da je razbijanje Bosne ili ozbiljan sukob vjerovatan, ali upozorava da bi kompromisi u Vijeću sigurnosti mogli imati štetne dugoročne posljedice.

    – Ako Vijeće sigurnosti UN-a izostavi spominjanje visokog predstavnika, to bi omogućilo bosanskim Srbima da proglase pobjedu – kaže g. Vogel i dodaje:

    – Oni bi se riješili posljednje crte odbrane protiv svojih secesionističkih ambicija. Jesu li istinski secesionisti ili samo glume, nije više toliko ni važno.

    Za njega bi uloga Christiana Schmidta bila kritično oslabljena, čime bi se poslao signal da SAD, UK i Francuska više ne podržavaju visokog predstavnika ili njegove ovlasti.

    Trgovina u UN-u zvuči puno manje dramatično od novinskih naslova o ratu i raspadu.

    No, posljedice ovosedmične debate u New Yorku mogu imati dalekosežne posljedice po budućnost Bosne i Hercegovine i njenih naroda.

    Naslovi su jezivi. “Radikalna retorika u Bosni oživljava strah od novog sukoba”; “Bosni prijeti raspad” pa čak i “Je li Bosna na rubu novog rata?”

    Sve je to uveliko potaknuto ponašanjem jednog čovjeka: višeg bosanskohercegovačkog političara srpske nacionalnosti.

    Milorad Dodik je član tročlanog Predsjedništva zemlje. No, čini se da posljednjih sedmica čini sve što je u njegovoj moći da potkopa ono što vrijedi za cjelovitost te zemlje, piše BBC. .

    A to nije baš teško u zemlji koja ostaje duboko oštećena – i često nefunkcionalna.

    Nakon rata u Bosni 1990-ih i Daytonskog sporazuma uz posredovanje SAD-a, zemlja je podijeljena je na dvije poluautonomne regije, Republiku Srpsku i bošnjačko-hrvatsku Federaciju, podsjeća BBC.

    Dodik je prijetio povlačenjem RS-a iz državnih institucija kao što su porezna uprava, agencija za lijekove i – najvažnije – oružane snage.

    To baš i ne bi predstavljalo secesiju, ali navodno oživljavanje srpske vojske zastrašujuća je perspektiva za mnoge ljude u BiH. I ionako slabašna nacionalna vlada dodatno bi umanjila svoj autoritet.

    Međunarodni visoki predstavnik Christian Schmidt u izvještaju UN-u je naveo da planovi Milorada Dodika predstavljaju “egzistencijalnu prijetnju” zemlji.

    – Izgledi za daljnju podjelu i sukob vrlo su stvarni – upozorava gospodin Schmidt.

    Malo je vjerovatno da će njegovi stavovi smetati čelniku etničkih Srba, koji je u više navrata izjavio da više ne priznaje ovlasti visokog predstavnika.

    Zapravo, Dodikova kampanja započela je kada je prethodnik Christiana Schmidta, Valentin Inzko, iskoristio svoje posebne ovlasti da nametne zakon o negiranju genocida.

    Za iskusne promatrače bosanskohercegovačkih poslova, dramu je lako promatrati samo kao posljednju epizodu u desetljeću dugoj seriji prijetnji Dodika, koje uvijek prati neka vrsta pada.

    Ali za ljude koji žive u Bosni – posebno za one koji su proživjeli sukob iz 1990-ih u kojem je ubijeno 100.000 ljudi – medijski naslovi i nacionalistička retorika izazivaju nervozu i brigu.

    – Većina ljudi je užasno zabrinuta i razmišlja da zauvijek napusti ovu zemlju – kaže Svetlana Cenić, poznata sarajevska ekonomistica i komentatorica. “Većina ljudi govori: ‘Nećete me vidjeti kako oblačim uniformu, da se borim i patim za nekog drugog.’ Oni ne žele žrtvovati svoju djecu: nikad više.”

    Prema Miloradu Dodiku, Svetlana Cenić osjeća samo prezir. Ova bivša dužnosnica Republike Srpske, ga doživljava kao kukavicu kojoj je glavni cilj vlast.

    Penzionisana profesorica sociologije Azra Zornić više je zabrinuta za međunarodni odgovor. Radila je za agenciju UN-a za izbjeglice 1990-ih i strastveno se protivi etničkim podjelama, borbom i pobjedom u predmetu na Evropskom sudu za ljudska prava da se ljudi identificiraju kao “Bosanci”, a ne kao jedna od tri glavne etničke skupine u zemlji.

    – Građani su zbunjeni djelovanjem međunarodne zajednice koja podržava i nagrađuje rušitelje zemlje – kaže ona i dodaje:

    – Užasavaju se izvještaja o ratu i raspadu zemlje. I zabrinuti su zbog ustupaka Vijeća sigurnosti UN-a ruskoj ucjeni.

    Njena bojazan u vezi s Rusijom proizlazi iz trenutne debate unutar Vijeća sigurnosti oko obnavljanja mandata bosanskohercegovačkih međunarodnih mirovnih snaga pod nazivom EUFOR od 600 vojnika pod vodstvom EU.

    Kao što je poznato, Moskva je naznačila da će upotrijebiti svoj veto, osim ako se ne uklone reference na međunarodnog visokog predstavnika iz relevantne rezolucije.

    Toby Vogel, iz think-tanka Vijeća za politiku demokratizacije, dijeli zabrinutost gospođe Zornić. Ne vjeruje da je razbijanje Bosne ili ozbiljan sukob vjerovatan, ali upozorava da bi kompromisi u Vijeću sigurnosti mogli imati štetne dugoročne posljedice.

    – Ako Vijeće sigurnosti UN-a izostavi spominjanje visokog predstavnika, to bi omogućilo bosanskim Srbima da proglase pobjedu – kaže g. Vogel i dodaje:

    – Oni bi se riješili posljednje crte odbrane protiv svojih secesionističkih ambicija. Jesu li istinski secesionisti ili samo glume, nije više toliko ni važno.

    Za njega bi uloga Christiana Schmidta bila kritično oslabljena, čime bi se poslao signal da SAD, UK i Francuska više ne podržavaju visokog predstavnika ili njegove ovlasti.

    Trgovina u UN-u zvuči puno manje dramatično od novinskih naslova o ratu i raspadu.

    No, posljedice ovosedmične debate u New Yorku mogu imati dalekosežne posljedice po budućnost Bosne i Hercegovine i njenih naroda.

    Posljednje objavljeno