20.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    20.2 ° C
    20.2 °
    20.2 °
    51 %
    0.9kmh
    99 %
    pet
    27 °
    sub
    21 °
    ned
    24 °
    pon
    30 °
    uto
    31 °

    BZK ‘Preporod’ Zenica u spomen na žrtve genocida u Srebrenici postavio izložbu ‘Ćilimi sjećanja’

    BZK ‘Preporod’ Zenica u spomen na žrtve genocida u Srebrenici postavio izložbu ‘Ćilimi sjećanja’

    Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” Zenica, u saradnji s Mrežom mladih Medžlisa islamske zajednice Zenica i Memorijalnim centrom Potočari-Srebrenica, postavila je večeras u gornjem foajeu Bosanskog narodnog pozorišta Zenica izložbu “Ćilimi sjećanja”, koja će biti otvorena sve do 12. jula.

    Pomenuta izložba, koju je otvorio predsjednik BZK “Preporod” u Bosni i Hercegovini Sanjin Kodrić, uvrštena je i u zvanični dio obilježavanja 27. godišnjice stradanja u Srebrenici, a uobličena je u instalaciju pod nazivom “Gradim kuću sjećanja”.

    – Bez obzira na sve individualne boli, stradanja, tragedije svakog od nas, u našim životima, u našim porodicama, u našim porodičnim historijama, juli je najteži mjesec za Bošnjake uopće, jer je to, zapravo, mjesec kolektivne tragedije.

    Prije svega, razumije se, kolektivne tragedije vezane za genocid u Srebrenici iz jula 1995. godine, ali istovremeno je Srebrenica i više od toga. Ona je, na neki način, postala sukus, simbol niza bošnjačkih stradanja tokom povijesti.

    Stradanja koja su toliko česta i toliko masovna da Bošnjaci, zapravo, svoju historiju mogu razumijevati i kao historiju stradanja. A svoje godine, svoja desetljeća – mjeriti rasponom od jednog do drugog historijskog stradanja- istakao je Kodrić.

    Cilimi Sjecanja Srebrenica

    Upravo zbog toga, podvukao je, važno je razvijati kulturu sjećanja, jer su, napomenuo je, zaboravljeni mnogi od zločina nad Bošnjacima. Genocid u Srebrenici, od svih zločina kroz povijest, istakao je Kodrić, presuđen je međunarodnim presudama te je “ostvareno pravo na javnost toga sjećanja i na mogućnost razvijanja kulture sjećanja”.

    – Kultura sjećanja se treba institucionalno razvijati. Ona nije naš individualni, pojedinačni, lični odgovor na traumatičnu povijest – povijest genocida. Ona je, prije svega, naš institucionalni odgovor, koji se kao takav realizira u kulturi koja prožima naše kolektivno biće.

    Na posebno važan način kultura sjećanja realizira se kroz umjetnost, jer umjetnost ima poseban potencijal da dodirne ono najtananije u svakome čovjeku pojedinačno i onome što je uopće biće jednoga naroda. To smo upravo mogli vidjeti i na ovoj izložbi, gdje je ćilim – koji je tradicijsko dobro, ali i umjetničko ostvarenje – mjesto našega sjećanja.

    Našeg najdubljeg, najintimnijeg, najprisnijeg suočavanja sa traumom, sa tom tragedijom bez imena – kakva jeste genocid u Srebrenici, ali i uopće sa onim što je povijesno stradalništvo Bošnjaka kao naroda – kazao je Kodrić.

    Autor instalacije je Ismet Lisica iz Sarajeva s koautorima Naidom Lisicom, Dunjom Krvavac i Nedimom Mutevelićem, a instalacija predstavlja 12 bosanskih ćilima, koje je Memorijalnom centaru Potočari-Srebrenica poklonilo Udruženje “BosFam”.

    Ćilime su tkale žene-preživjele žrtve genocida pa oni postaju i utočište sjećanja na sve žrtve genocida i njihove živote.

    – Mi često čujemo onaj broj – 8.372, međutim, ovo je jedna od izložbi koja daje imena i prezimena onih koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici. Isto onako kao što Memorijalnom centru nije samo fokus da 11. juli bude dan u mjesecu gdje će stići svijest o genocidu u Srebrenici, isto tako i ovakva je izložba jedna od važnih za kulturu sjećanja.

    Upravo što se ona danas nalazi ovdje u Zenici, govori koliko je važno da širimo kulturu sjećanja, da je njegujemo i da o ovome govorimo i u ostalim gradovima – istakla je PR Memorijalnog centra Potočari Almasa Salihović, napomenuvši kako je danas jedna izložba otvorena i u Zagrebu te je dio kulture sjećanja i 27. godišnjice obilježavanja genocida.

    Predsjednica Galerije BZK “Preporod” Zenica Amna Sofić napomenula je kako je predsjednicu Udruženja “BosFam” Muniru Hadžić- Bebu upoznala još 2018. godine, ali da su se tek sada stekli uslovi da “Ćilimi sjećanja” budu izloženi u Zenici.

    – Međutim, konstrukcija koju oni imaju bila je neprikladna za prijevoz pa smo, zahvaljujući MIZ Zenica i Muhamedu Begagiću, napravili novu konstrukciju. Konstrukcija će biti poklonjena Memorijalnom centru Potočari, kako bi izložba bila mobilna te kako bi se mogla postaviti i prikazati u drugim gradovima. Ona je vrlo tužna, ali mislim da je i značajna, zato što Srebrenica nije samo juli – kazala je Sofić, naglasivši da se “Srebrenice treba sjećati cijele godine”.

    Instalacija “Gradim kuću sjećanja” predstavlja bosansku kuću, dimenzija 12,5 x 2,5 x 3 metra, a njeni su zidovi ćilimi s imenima nastradalih u Srebrenici.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” Zenica, u saradnji s Mrežom mladih Medžlisa islamske zajednice Zenica i Memorijalnim centrom Potočari-Srebrenica, postavila je večeras u gornjem foajeu Bosanskog narodnog pozorišta Zenica izložbu “Ćilimi sjećanja”, koja će biti otvorena sve do 12. jula.

    Pomenuta izložba, koju je otvorio predsjednik BZK “Preporod” u Bosni i Hercegovini Sanjin Kodrić, uvrštena je i u zvanični dio obilježavanja 27. godišnjice stradanja u Srebrenici, a uobličena je u instalaciju pod nazivom “Gradim kuću sjećanja”.

    – Bez obzira na sve individualne boli, stradanja, tragedije svakog od nas, u našim životima, u našim porodicama, u našim porodičnim historijama, juli je najteži mjesec za Bošnjake uopće, jer je to, zapravo, mjesec kolektivne tragedije.

    Prije svega, razumije se, kolektivne tragedije vezane za genocid u Srebrenici iz jula 1995. godine, ali istovremeno je Srebrenica i više od toga. Ona je, na neki način, postala sukus, simbol niza bošnjačkih stradanja tokom povijesti.

    Stradanja koja su toliko česta i toliko masovna da Bošnjaci, zapravo, svoju historiju mogu razumijevati i kao historiju stradanja. A svoje godine, svoja desetljeća – mjeriti rasponom od jednog do drugog historijskog stradanja- istakao je Kodrić.

    Cilimi Sjecanja Srebrenica

    Upravo zbog toga, podvukao je, važno je razvijati kulturu sjećanja, jer su, napomenuo je, zaboravljeni mnogi od zločina nad Bošnjacima. Genocid u Srebrenici, od svih zločina kroz povijest, istakao je Kodrić, presuđen je međunarodnim presudama te je “ostvareno pravo na javnost toga sjećanja i na mogućnost razvijanja kulture sjećanja”.

    – Kultura sjećanja se treba institucionalno razvijati. Ona nije naš individualni, pojedinačni, lični odgovor na traumatičnu povijest – povijest genocida. Ona je, prije svega, naš institucionalni odgovor, koji se kao takav realizira u kulturi koja prožima naše kolektivno biće.

    Na posebno važan način kultura sjećanja realizira se kroz umjetnost, jer umjetnost ima poseban potencijal da dodirne ono najtananije u svakome čovjeku pojedinačno i onome što je uopće biće jednoga naroda. To smo upravo mogli vidjeti i na ovoj izložbi, gdje je ćilim – koji je tradicijsko dobro, ali i umjetničko ostvarenje – mjesto našega sjećanja.

    Našeg najdubljeg, najintimnijeg, najprisnijeg suočavanja sa traumom, sa tom tragedijom bez imena – kakva jeste genocid u Srebrenici, ali i uopće sa onim što je povijesno stradalništvo Bošnjaka kao naroda – kazao je Kodrić.

    Autor instalacije je Ismet Lisica iz Sarajeva s koautorima Naidom Lisicom, Dunjom Krvavac i Nedimom Mutevelićem, a instalacija predstavlja 12 bosanskih ćilima, koje je Memorijalnom centaru Potočari-Srebrenica poklonilo Udruženje “BosFam”.

    Ćilime su tkale žene-preživjele žrtve genocida pa oni postaju i utočište sjećanja na sve žrtve genocida i njihove živote.

    – Mi često čujemo onaj broj – 8.372, međutim, ovo je jedna od izložbi koja daje imena i prezimena onih koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici. Isto onako kao što Memorijalnom centru nije samo fokus da 11. juli bude dan u mjesecu gdje će stići svijest o genocidu u Srebrenici, isto tako i ovakva je izložba jedna od važnih za kulturu sjećanja.

    Upravo što se ona danas nalazi ovdje u Zenici, govori koliko je važno da širimo kulturu sjećanja, da je njegujemo i da o ovome govorimo i u ostalim gradovima – istakla je PR Memorijalnog centra Potočari Almasa Salihović, napomenuvši kako je danas jedna izložba otvorena i u Zagrebu te je dio kulture sjećanja i 27. godišnjice obilježavanja genocida.

    Predsjednica Galerije BZK “Preporod” Zenica Amna Sofić napomenula je kako je predsjednicu Udruženja “BosFam” Muniru Hadžić- Bebu upoznala još 2018. godine, ali da su se tek sada stekli uslovi da “Ćilimi sjećanja” budu izloženi u Zenici.

    – Međutim, konstrukcija koju oni imaju bila je neprikladna za prijevoz pa smo, zahvaljujući MIZ Zenica i Muhamedu Begagiću, napravili novu konstrukciju. Konstrukcija će biti poklonjena Memorijalnom centru Potočari, kako bi izložba bila mobilna te kako bi se mogla postaviti i prikazati u drugim gradovima. Ona je vrlo tužna, ali mislim da je i značajna, zato što Srebrenica nije samo juli – kazala je Sofić, naglasivši da se “Srebrenice treba sjećati cijele godine”.

    Instalacija “Gradim kuću sjećanja” predstavlja bosansku kuću, dimenzija 12,5 x 2,5 x 3 metra, a njeni su zidovi ćilimi s imenima nastradalih u Srebrenici.

    Posljednje objavljeno