20.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    20.2 ° C
    20.2 °
    20.2 °
    51 %
    0.9kmh
    99 %
    pet
    27 °
    sub
    21 °
    ned
    24 °
    pon
    30 °
    uto
    31 °

    Centralna svečanost 512. dana Ajvatovice: Cilj bosanskih muslimana ostvariti zajednicu jednakih, slobodnih ljudi

    Centralna svečanost 512. dana Ajvatovice: Cilj bosanskih muslimana ostvariti zajednicu jednakih, slobodnih ljudi

    Sveta je zadaća i cilj bosanskih muslimana ostvariti zajednicu jednakih, slobodnih ljudi, koji će slobodno ispovijedati ono u što vjeruju, poručeno je s današnje centralne svečanosti ovogodišnje manifestacije “512. dani Ajvatovice”, javlja Anadolu Agency (AA).

    Nakon prolaska kroz Ajvaz-dedinu stijenu, klanjanja podne-namaza, učenja dove na platou Ajvatovice, danas je u prisustvu više hiljada vjernika održana centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije “512. dani Ajvatovice”.

    – Konjanici, građani i zvaničnici na Ajvatovici –

    Centralnoj svečanosti na platou Ajvatovice prisustvovali su reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović, muftija travnički Ahmed efendija Adilović, ambasador Republike Turkiye u BiH Sadik Babur Girgin, delegacija Unije općina turskog svijeta te načelnici općina Karatay, Selcuklu i Sehzadeler iz Turkiye, predstavnici turskih institucija u BiH, predstavnici Vlade Srednjobosanskog kantona te brojni građani.

    Oko 280 konjanika, koji su dan ranije iz Karaule i drugih bh. gradova krenuli prema Pruscu i na tom putu prošli kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekalo više hiljada građana, jutros su nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu krenuli ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.

    Konjanici, bajraktari i brojni vjernici iz cijele Bosne i Hercegovine pohodili su podnožje planine Šuljage, sedam kilometara od starog grada Prusca. Tamo se, prema vjerovanjima, učenjak Ajvaz-dedo 40 jutara molio Bogu za vodu. A, u sjećanju na uslišenu mu molitvu, zahvaljujući kojoj je Prusac dobio vodu, vjernici više od pet stoljeća pohode ovaj kraj.

    Posebno oduševljenje prisutnih izazvao je nastup tradicionalnog turskog vojnog orkestra “Mehter”, inače orkestra Unije “Mehter” sastava Ministarstva odbrane Turkiye, te učači ilahija Mustafa Isaković, Ibrahim Bilčević i Mensura Bajraktarević.

    Nakon obraćanja i programa, klanjan je podne-namaz i proučena dova. Podne namazu je prethodio kulturno-umjetnički program.

    Bajraktare, zadužene predstavnike džemata iz BiH za nošenje zastava, koji su nosili bajrake prema platou Ajvatovice, slijedilo je više stotina posjetitelja ove manifestacije iz BiH. Nakon dolaska na mjesto za koje se vjeruje da je lokalitet na kojem se odvojila stijena kako bi pitka voda došla u Prusac, mnogi vjernici iskoristili su priliku da okuse vodu koju smatraju ljekovitom.

    – Koristiti vlastite potencijale i snage –

    Muftija travnički Ahmed-ef. Adilović je izrazio zadovoljstvo, jer je manifestacija održana u punom kapacitetu nakon teških pandemijskih godina.

    – Raduje nas što su s nama ponovo članovi ‘Mehter’, domaći izvođači ilahija i kasida ali i skoro 280 konjanika koji su danas ovdje došli iz cijele domovine – kazao je muftija Adilović.

    Poručio je da treba da “budemo svjesni vremena u kojem živimo”, te ukazao na važnost korištenja vlastitih potencijala i oslanjanja na vlastite snage.

    – Ne uzdajmo se u pomoć drugih. Morao se sami o sebi brinuti. Agresija na Ukrajinu i povećanje cijena životnih namirnica pokazuju nam koliko je stanje u svijetu nepredvidivo. Stoga, koristimo svoje potencijale, posijmo svoju zemlju i ubirimo plodove svojih resursa – poručio je muftija Adilović.

    Vjernicima iz svih dijelova Bosne i Hercegovine i dijaspore obratio se i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

    Reis Kavazović je kazao kako je okupljanje na Ajvatovici potvrda opredijeljenosti da se slijedi načelo vjere: vjernici su braća po vrijednostima za koje se zalažu.

    – Naše vjerničko bratstvo manifestira se u uzajamnoj solidarnosti, jednakosti i zajedništvu. Sve što nas razdvaja i unosi nemir u zajednicu mora biti odbačeno kao strano tijelo, bez obzira na to odakle dolazilo – kazao je reisu-l-ulema Kavazović.

    Kako je kazao, sveta je zadaća i cilj bosanskih muslimana ostvariti zajednicu jednakih, slobodnih ljudi, koji će slobodno ispovijedati ono u što vjeruju.

    Reisu-l-ulema Kavazović je podsjetio i na veliko “političko-interesno usitnjavanje našeg naroda”, kazavši da je umjereni, racionalni, politički pluralizam poželjan u našem narodu, a politički populizam poguban i štetan.

    – Zreo politički narod je onaj koji zna proniknuti u namjere drugih, postaviti se odgovorno i izabrati politiku i ljude koji će na najbolji način znati zaštititi narodni interes i državu. To je zadaća koju moramo uvijek iznova, svaki dan raditi. Povijesni tok jednog naroda je kao i hod pojedinca. Moramo vjerovati i boriti se. Naš narod ima svoju vjeru, jezik, kulturu i tradiciju, zemlju i državu. S vjerom u Boga, svojim radom, zalaganjem, upornošću i ustrajnošću, narodnim osjećanjem, duhovnom snagom i političkim jedinstvom moći ćemo osigurati sigurnost našem narodu i našoj zemlji – poručio je Husein ef. Kavazović.

    Tradicionalnu Ajvatovičku dovu proučio je muftija travnički Ahmeef. Adilović, nakon čega je klanjan podne-namaz.

    Manifestacija je održana pod sloganom “Tradicija, identitet, domovina”, što će ostati i stalni moto manifestacije koji ukazuje na tri važna segmenta u životu jednog naroda.

    – Najveće dovište muslimana u Evropi –

    Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

    Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

    Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Sveta je zadaća i cilj bosanskih muslimana ostvariti zajednicu jednakih, slobodnih ljudi, koji će slobodno ispovijedati ono u što vjeruju, poručeno je s današnje centralne svečanosti ovogodišnje manifestacije “512. dani Ajvatovice”, javlja Anadolu Agency (AA).

    Nakon prolaska kroz Ajvaz-dedinu stijenu, klanjanja podne-namaza, učenja dove na platou Ajvatovice, danas je u prisustvu više hiljada vjernika održana centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije “512. dani Ajvatovice”.

    – Konjanici, građani i zvaničnici na Ajvatovici –

    Centralnoj svečanosti na platou Ajvatovice prisustvovali su reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović, muftija travnički Ahmed efendija Adilović, ambasador Republike Turkiye u BiH Sadik Babur Girgin, delegacija Unije općina turskog svijeta te načelnici općina Karatay, Selcuklu i Sehzadeler iz Turkiye, predstavnici turskih institucija u BiH, predstavnici Vlade Srednjobosanskog kantona te brojni građani.

    Oko 280 konjanika, koji su dan ranije iz Karaule i drugih bh. gradova krenuli prema Pruscu i na tom putu prošli kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekalo više hiljada građana, jutros su nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu krenuli ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.

    Konjanici, bajraktari i brojni vjernici iz cijele Bosne i Hercegovine pohodili su podnožje planine Šuljage, sedam kilometara od starog grada Prusca. Tamo se, prema vjerovanjima, učenjak Ajvaz-dedo 40 jutara molio Bogu za vodu. A, u sjećanju na uslišenu mu molitvu, zahvaljujući kojoj je Prusac dobio vodu, vjernici više od pet stoljeća pohode ovaj kraj.

    Posebno oduševljenje prisutnih izazvao je nastup tradicionalnog turskog vojnog orkestra “Mehter”, inače orkestra Unije “Mehter” sastava Ministarstva odbrane Turkiye, te učači ilahija Mustafa Isaković, Ibrahim Bilčević i Mensura Bajraktarević.

    Nakon obraćanja i programa, klanjan je podne-namaz i proučena dova. Podne namazu je prethodio kulturno-umjetnički program.

    Bajraktare, zadužene predstavnike džemata iz BiH za nošenje zastava, koji su nosili bajrake prema platou Ajvatovice, slijedilo je više stotina posjetitelja ove manifestacije iz BiH. Nakon dolaska na mjesto za koje se vjeruje da je lokalitet na kojem se odvojila stijena kako bi pitka voda došla u Prusac, mnogi vjernici iskoristili su priliku da okuse vodu koju smatraju ljekovitom.

    – Koristiti vlastite potencijale i snage –

    Muftija travnički Ahmed-ef. Adilović je izrazio zadovoljstvo, jer je manifestacija održana u punom kapacitetu nakon teških pandemijskih godina.

    – Raduje nas što su s nama ponovo članovi ‘Mehter’, domaći izvođači ilahija i kasida ali i skoro 280 konjanika koji su danas ovdje došli iz cijele domovine – kazao je muftija Adilović.

    Poručio je da treba da “budemo svjesni vremena u kojem živimo”, te ukazao na važnost korištenja vlastitih potencijala i oslanjanja na vlastite snage.

    – Ne uzdajmo se u pomoć drugih. Morao se sami o sebi brinuti. Agresija na Ukrajinu i povećanje cijena životnih namirnica pokazuju nam koliko je stanje u svijetu nepredvidivo. Stoga, koristimo svoje potencijale, posijmo svoju zemlju i ubirimo plodove svojih resursa – poručio je muftija Adilović.

    Vjernicima iz svih dijelova Bosne i Hercegovine i dijaspore obratio se i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

    Reis Kavazović je kazao kako je okupljanje na Ajvatovici potvrda opredijeljenosti da se slijedi načelo vjere: vjernici su braća po vrijednostima za koje se zalažu.

    – Naše vjerničko bratstvo manifestira se u uzajamnoj solidarnosti, jednakosti i zajedništvu. Sve što nas razdvaja i unosi nemir u zajednicu mora biti odbačeno kao strano tijelo, bez obzira na to odakle dolazilo – kazao je reisu-l-ulema Kavazović.

    Kako je kazao, sveta je zadaća i cilj bosanskih muslimana ostvariti zajednicu jednakih, slobodnih ljudi, koji će slobodno ispovijedati ono u što vjeruju.

    Reisu-l-ulema Kavazović je podsjetio i na veliko “političko-interesno usitnjavanje našeg naroda”, kazavši da je umjereni, racionalni, politički pluralizam poželjan u našem narodu, a politički populizam poguban i štetan.

    – Zreo politički narod je onaj koji zna proniknuti u namjere drugih, postaviti se odgovorno i izabrati politiku i ljude koji će na najbolji način znati zaštititi narodni interes i državu. To je zadaća koju moramo uvijek iznova, svaki dan raditi. Povijesni tok jednog naroda je kao i hod pojedinca. Moramo vjerovati i boriti se. Naš narod ima svoju vjeru, jezik, kulturu i tradiciju, zemlju i državu. S vjerom u Boga, svojim radom, zalaganjem, upornošću i ustrajnošću, narodnim osjećanjem, duhovnom snagom i političkim jedinstvom moći ćemo osigurati sigurnost našem narodu i našoj zemlji – poručio je Husein ef. Kavazović.

    Tradicionalnu Ajvatovičku dovu proučio je muftija travnički Ahmeef. Adilović, nakon čega je klanjan podne-namaz.

    Manifestacija je održana pod sloganom “Tradicija, identitet, domovina”, što će ostati i stalni moto manifestacije koji ukazuje na tri važna segmenta u životu jednog naroda.

    – Najveće dovište muslimana u Evropi –

    Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

    Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

    Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.

    Posljednje objavljeno