12.8 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    CERN traga za česticama povezanim s tamnom materijom

    CERN traga za česticama povezanim s tamnom materijom

    Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) saopštila je da kreće u novi eksperiment. Novi eksperiment odnosi se na potragu za česticama povezanim s tamnom materijom, kao što su crni fotoni.

    CERN, koji u podzemnim prostorijama ima najveći svjetski akcelerator čestica, takozvani Veliki hadronski sudarač, naveo je da će se novi eksperiment odnositi na čestice koje imaju međusobnu slabu reakciju.

    Neke od tih čestica su povezane sa tamnom materijom. Tamana materija je vrsta hipotetičke materije koja nije osjetljiva na elektromagnetnu silu. Ona ne može da emituje svjetlost, zbog čega se teže otkriva.

    Velki hadronski sudarač, kako su naveli naučnici, ne može da detektuje te čestice. Zbog toga će uskoro biti postavljen novi detektor koji će tražiti hipotetičke čestice, posebno crne fotone i kao čestice zvane neutralino, takođe pozvezane s tamnom materijom.

    Higsov bozon

    Prvi rezultati se mogu očekivati od 2021. godine. Ukoliko eksperiment bude uspješan, fizičari će moći jasnije da sagledaju pojedinosti tamne materije. Radi se o masi koja nedostaje u svemiru, a koja predstavlja oko 27 posto univerzuma i drži galaksije zajedno. Ono što je posebno važno za ovu masu jeste da je nevidljiva.

    Vidljiv dio tamne materije je njen efekat gravitacije.

    Veliki hadronski sudarač na švicarsko-francuskoj granici, nedaleko od Ženeve, korišten je za otkriće subatomske čestice. O istoj se dugo teoretisalo, a poznata je kao Higsov bozon. Bez nje čestice ne bi mogle da se drže zajedno i ne bi bilo materije. Otkrivanje Higsovog bozona donio je naučnicima Fransoa Angleru i Piteru Higsu Nobelovu nagradu za fiziku 2013. godine, prenose Agencije.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) saopštila je da kreće u novi eksperiment. Novi eksperiment odnosi se na potragu za česticama povezanim s tamnom materijom, kao što su crni fotoni.

    CERN, koji u podzemnim prostorijama ima najveći svjetski akcelerator čestica, takozvani Veliki hadronski sudarač, naveo je da će se novi eksperiment odnositi na čestice koje imaju međusobnu slabu reakciju.

    - Reklama -

    Neke od tih čestica su povezane sa tamnom materijom. Tamana materija je vrsta hipotetičke materije koja nije osjetljiva na elektromagnetnu silu. Ona ne može da emituje svjetlost, zbog čega se teže otkriva.

    - Reklama -

    Velki hadronski sudarač, kako su naveli naučnici, ne može da detektuje te čestice. Zbog toga će uskoro biti postavljen novi detektor koji će tražiti hipotetičke čestice, posebno crne fotone i kao čestice zvane neutralino, takođe pozvezane s tamnom materijom.

    - Reklama -

    Higsov bozon

    Prvi rezultati se mogu očekivati od 2021. godine. Ukoliko eksperiment bude uspješan, fizičari će moći jasnije da sagledaju pojedinosti tamne materije. Radi se o masi koja nedostaje u svemiru, a koja predstavlja oko 27 posto univerzuma i drži galaksije zajedno. Ono što je posebno važno za ovu masu jeste da je nevidljiva.

    Vidljiv dio tamne materije je njen efekat gravitacije.

    Veliki hadronski sudarač na švicarsko-francuskoj granici, nedaleko od Ženeve, korišten je za otkriće subatomske čestice. O istoj se dugo teoretisalo, a poznata je kao Higsov bozon. Bez nje čestice ne bi mogle da se drže zajedno i ne bi bilo materije. Otkrivanje Higsovog bozona donio je naučnicima Fransoa Angleru i Piteru Higsu Nobelovu nagradu za fiziku 2013. godine, prenose Agencije.

    Zenica
    overcast clouds
    12.8 ° C
    12.8 °
    12.8 °
    36 %
    1.7kmh
    90 %
    sub
    14 °
    ned
    5 °
    pon
    10 °
    uto
    15 °
    sri
    10 °