Cijene hljeba, tjestenine i drugih proizvoda od žitarica mogle bi dodatno porasti zbog kombinacije ratova, poremećaja u trgovini te ekstremnih vrućina i suše koje su pogodile evropske usjeve, upozoravaju ekonomisti.
Prema procjenama Oxford Economicsa, globalne cijene prehrambenih proizvoda tokom 2026. godine mogle bi porasti za 11,8 posto, a naredne godine za dodatnih 4,8 posto.
Najveći pritisak očekuje se na cijene žitarica, voća, povrća i mliječnih proizvoda.
Posebno je izložena pšenica, čija bi cijena u trećem kvartalu ove godine mogla biti 36 posto viša nego u istom periodu prošle godine te dostići oko 6,92 dolara po bušelu.
Budući da je pšenica osnovna sirovina za proizvodnju hljeba, tjestenine, žitarica za doručak i keksa, povećanje njene cijene moglo bi se postepeno preliti i na potrošače.
Ekstremne temperature i suša već su smanjile očekivanja od ovogodišnje evropske žetve. Evropsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral u julu je smanjilo prognozu ukupne proizvodnje žitarica u Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji sa 295,5 na 286,6 miliona tona. Prošle godine ubrano je približno 310 miliona tona.
Suša smanjila prinose
U Njemačkoj se, naprimjer, očekuje pad proizvodnje žitarica za oko sedam posto nakon perioda ozbiljne suše i toplotnih valova.
Na troškove proizvodnje hrane istovremeno utječu i geopolitički sukobi. Ekonomista Oxford Economicsa Tomas Dvorak kazao je da najveći globalni pritisak trenutno dolazi od američko-iranskog rata i njegovog utjecaja na cijene ključnih sirovina u proizvodnji hrane.
Riječ je prvenstveno o dizelu, prirodnom plinu i đubrivu, čije poskupljenje povećava troškove poljoprivrednika, proizvođača i transporta.
Dodatni rizik predstavlja rat u Ukrajini. Rusija i Ukrajina zajedno učestvuju s nešto manje od 30 posto u svjetskom izvozu pšenice i više od deset posto u izvozu kukuruza.
Napadi na luke, terminale i brodove, kao i poremećaji izvoza preko Crnog i Azovskog mora, mogli bi utjecati na približno 86 miliona tona godišnjih izvoznih kapaciteta žitarica.
Ta količina odgovara gotovo 17 posto ukupnog globalnog izvoza, zbog čega bi svaki veći poremećaj mogao izazvati dodatni rast cijena hrane širom svijeta.
